Gotov posao tisućljeća – postavljen najveći mozaik u Hrvatskoj

Interijer Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu krasi najveći crkveni mozaik u Hrvatskoj. Mozaik na 120 četvornih metara čini 168 ploha ispunjenih s najmanje 2.500 malih stakalca, industrijskog i murano stakla. Ideja o postavljanju mozaika temelji se na ostavštini monsinjora Marijana Radanovića i slikara Danijela Butale, a konkretne korake u njenoj realizaciji napravio je svojim neumornim radom mons. Antun Sente, rektor svetišta.

-Iščitavajući zapise pokojnog monsinjora Marijana Radanovića, jasno je vidljivo da je i on sam bio svjestan da je Nacionalno svetište svetog Josipa izgrađeno, ali nije dovršeno. Zapisao je kako su bijele plohe unutar svetišta idealno mjesto za umjetnička ostvarenja na kojima će umjetnici dati svoje prikaze sakralne tematike. To je potvrdio i umjetnik Daniel Butala koji je oslikao križni put i kompletnu ornamentiku u crkvi. U razgovoru s Butalom saznao sam kako su sva tadašnja umjetnička djela bila usmjerena prema središnjoj bijeloj plohi iza oltara gdje bi se izradila slika ili nekoliko njih iz života svetog Josipa, ispričao je mons. Antun Sente.

Prvi koraci započeli su 2014. godine, prije točno sedam godina, suradnjom mons. Sentea s autorom ovoga mozaika, bardom kršćanskog slikarstva u Hrvatskoj, prof. Josipom Botterijem Dinijem. On je predložio mons. Senteu da na toj plohi velikoj 120 metara kvadratnih središnje mjesto zauzima rođenje Isusa Krista, koje se događa u obitelji Marije i Josipa. No, ideja je tada još mirovala jer nije bilo dovoljno financijskih sredstava kojima bi se pokrili svi troškovi izrade mozaika.

-Značajna sredstva je dao Grad Zagreb, to su bila početna sredstva s kojima smo uspjeli nabaviti materijale, odnosno stakalca iz Italije. Među kojima su dvije vrste stakalca, jedna su industrijska, a jedna su murano staklo. Profesor Botteri Dini napravio je zatim jednu veliku sliku koju je podijelio na 168 polja, koja su zatim njegovi suradnici od početka 2021. godine do 1. rujna 2021. slagali i pripremili da bi se ti dijelovi mogli učvrstiti na središnji zid.

Dijelovi mozaika stigli su u Karlovac 1. rujna, tada je odmah postavljena i skela, a radnici su prionuli na posao. Postavljanje mozaika trajalo je sedam tjedana. Cijelo to vrijeme prof. Botteri Dini sa svojom braćom odsjeo je u župnoj kući.

-Josip Botteri Dini je autor mozaika, ali su u tom procesu izrađivanja i postavljanja uz njega sudjelovala i njegova braća Jure i Dezideri Botteri, njegova kćer akademska slikarica Ana Marija Botteri te njegova unuka Estera, koja je također akademska slikarica. Uz njih bilo je tu četvero, petero djelatnika Konzervatorskog odjela iz Splita.

Posao je završen u ponedjeljak, 8. studenog, tada su skinute skele i mozaik je ugledao svoje svjetlo dana.

-Koliko je nama poznato ovo je najveći mozaik u Hrvatskoj. To je jedna nova turistička atrakcija, a osluškujući likovnu kritiku profesora Stanka Špoljarića, umirovljenog likovnog kritičara, on govori kako je ovo velebno djelo, ne zbog svoje veličine, nego zbog načina izrade i same kompozicije, raspona boja i slika koje prikazuje.

Prikaz Isusovog rođenja

Mozaik u središnjem dijelu prikazuje rođenje spasitelja svijeta. Ispunjen je i detaljima kršćanskih simbola iz vremena kad su doseljeni Hrvati primili kršćanstvo sve do pojave nacionalnog identiteta, šahovnice.

-U središtu je rođenje Isusa Krista, zatim su tu pastiri koju su se došli pokloniti, a s nebeskih visina silaze anđeli koji navještaju ljudima dobre volje mir na zemlji. Tu još prilaze mudraci s Istoka, nama poznatiji kao Sveta Tri Kralja. S lijeve je strane vidljiv razrušeni stup i žrtvenik koji su simbol starog Hrama ili starog vjerovanja. Činjenica jest, da je dolaskom Isusa Krista među nas došlo novo doba, pa i novo vjerovanje.

Posao tisućljeća

Nedavno su u svetištu postavljeni vitraji za koje je mons. Antun Sente rekao da su posao stoljeća, a prilikom postavljanja mozaika rekao je da je to sada posao tisućljeća. Zašto baš tisućljeća, pojasnio nam je u razgovoru rektor mons. Sente.

-Zato što je zabilježeno da se na najstarijim oslicima na crkvama i u drugim sakralnim prostorima, služilo tehnikom mozaika jer je ona najdugovječnija. Mi u Hrvatskoj imamo mozaike koji su stari više od dvije tisuće godina, a imamo ih, naravno, dosta i iz prvih kršćanskih vremena. Zato mislim da smo napravili nešto što će trajati tisućljećima, tim više što boja ne može izblijediti jer je riječ o staklu, objasnio je mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa.

Foto: Denis Stošić