Garancija brzog zapošljavanja – školovanje za deficitarna zanimanja

Na području Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom kalendarske godine karakteristična su ciklička kretanja nezaposlenosti. Povećanje broja nezaposlenih krajem prethodne i početkom iduće godine te opadanje broja nezaposlenih kroz proljeće počevši već od ožujka, uobičajen je trend. Također, trend zadnjih  godina je opadanje ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba. Primjerice 2012. godina završila je s 11. 918, a 2018. s 3.977 registriranih nezaposlenih osoba. O nezaposlenosti, školovanju za deficitarna zanimanja, mjerama aktivne politike zapošljavanja razgovarali smo s predstojnicom Područnog ureda HZZ-a Karlovac Ivanom Mehle.

U evidenciji nezaposlenih i dalje prednjače žene. Čemu je to tako?

-Nezaposlene žene prevladavaju u evidenciji nezaposlenih i češće im prijeti dugotrajna nezaposlenost što je posljedica društveno uvjetovanih teškoća u pristupu, povratku i ostanku na tržištu rada zbog različitih socijalnih faktora. Neke od tih teškoća praktične su prirode poput nedovoljne dostupnosti povoljne i fleksibilne brige o djeci, ali i fleksibilnog radnog vremena zbog čega su ograničene u prihvaćanju poslova s obzirom na smjenski rad, udaljenost od kuće i slično.

Dodamo li tome i nepovoljnu obrazovnu strukturu žena u evidenciji nezaposlenih, bilo da se radi o osobama sa završenom osnovnom školom, ili s obrazovanjem u zanimanjima koja su teže zapošljiva, odnosno kada se radi o dugotrajnoj nezaposlenosti uslijed čega su znanja i vještine koje posjeduju zastarjele, jasno je da sve to zajedno čini žene brojnijom populacijom u našoj evidenciji.

I dalje je na Zavodu najveći broj nezaposlenih s nižom stručnom spremom i starijih dobnih skupina. Kako pomoći tim osobama i postoje li neki konkretni projekti odnosno programi kako bi se i te skupine uključile na tržište rada?

-Upravo te osobe su ciljana skupina većine mjera aktivne politike zapošljavanja. Iako se ponekad čini da su mjere tu zbog poslodavaca, činjenica je da su one namijenjene povećanju stope zaposlenosti te usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada. Svaka naša stranka sa svojim savjetnikom prolazi informiranje kako bi i sama znala za koju mjeru je kandidat. A u konačnici, mjeru čine financijska sredstva kojima HZZ prati teže zapošljivu osobu u svijet rada. Ponekad se radi o uključivanju osoba u javne radove, ponekad o sufinanciranju zapošljavanja (na godinu dana), obrazovanju, stručnom osposobljavanju za rad ukoliko nezaposlena osoba ima nedostatno radno iskustvo ili znanje i vještine za obavljanje nekog posla. Osim kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, PU Karlovac potpomaže svojim strankama pristup tržištu rada kroz raznovrsna partnerstva. Trenutno smo partneri na 16 projekata koji na području naše Županije osiguravaju zaposlenje ili raznovrsne edukacije koje HZZ uobičajeno ne nudi.

Prema Vašoj evidenciji, koja su bila najtraženija zanimanja tijekom prošle godine, odnosno kojeg zanimanja nema na Zavodu za zapošljavanje?

-Od strukovnih zanimanja najtraženija su zanimanja iz djelatnosti građevine, ugostiteljstva, metalske industrije i trgovine. Dakle govorimo o zanimanjima zidara, tesara, kuhara, konobara, prodavača, bravara, zavarivača, vodoinstalatera. Što se tiče tzv. jednostavnih zanimanja, za koja nije potrebno imati neku završenu školu, najtraženiji su radnici u proizvodnji, čistačice, radnici za pomoć u kući i radnici u niskogradnji. Od zanimanja više i visoke stručne spreme najtraženiji su doktori medicine, diplomirani ekonomisti, odgojitelji predškolske djece i učitelji. Što se tiče deficitarnih zanimanja, HZZ svake godine na nivou županija izrađuje preporuke za obrazovnu i upisnu politiku te politiku stipendiranja. U preporukama navodimo zanimanja koja su nedostajuća na lokalnom tržištu rada (kao i ona za kojima tržište rada nema potrebe). U ovoj godini na listi preporuka za povećanje broja upisnih mjesta i dodjelu stipendija su zidari, tesari, bravari, fasaderi, konobari, kuhari, armirači, krovopokrivači, šivačice, mesari… ukupno 28 zanimanja na razini srednje škole, te dodatnih 20 na razini prvostupnika i magistara.

Iskazane potrebe za radnicima variraju od mjeseca do mjeseca. U kojim djelatnostima se najviše traže radnici, čemu je to tako i zašto im poslodavci uglavnom nude posao na određeno vrijeme?

-Najviše radnika traži se u djelatnostima prerađivačka industrija, obrazovanje, djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, građevinarstva te trgovine na veliko i na malo. S obzirom da su navedene djelatnosti ujedno i ključne djelatnosti Karlovačke županije, koje zapošljavaju većinu radnika, očekivano je da one i najviše traže radnika. Što se tiče ugovora na određeno treba uzeti u obzir utjecaj sezonskih radnih mjesta koja se otvaraju upravo na određeno vrijeme i stoga su ugovori na određeno logičan izbor jer se radi o poslovima za kojima je vremenska potreba ograničena. Tu govorimo o zanimanjima u prerađivačkim djelatnostima, ugostiteljstvu te građevinarstvu. S druge strane ugovor o radu na određeno  i za radnika i za poslodavca predstavlja oblik zaštite jer niti jedna strana u početku radnog odnosa ne zna sa sigurnošću hoće li biti zadovoljna sa pruženim. Kako od strane poslodavca tako i od strane radnika. Bitnije bi bilo analizirati koliko se ugovora na određeno vrijeme po isteku pretvara u ugovore na neodređeno. Obzirom na nedostatak radne snage zadnjih godina, mijenja se i odnos poslodavaca prema radnicima, pogotovo u djelatnostima u kojima je prije samo nekoliko godina radne snage bilo u izobilju.   

Kakav je tijekom prošle godine bio interes za mjere aktivne politike zapošljavanja, koliko ih je bilo i za koju mjeru je bio najveći interes te je li u planu povećanje njihovog broja?

-Mjera koja je najviše tražena, koja je obuhvatila najveći broj nezaposlenih, i u konačnici najviše stajala je Potpora za zapošljavanje. 197 sklopljenih Ugovora za 233 nezaposlene osobe, ugovorene vrijednosti gotovo 7,5 milijuna kuna. Mjere Samozapošljavanje i Stručno osposobljavanje dijele drugo mjesto sa 116 tj. 117 sklopljenih Ugovora odnosno uključenih osoba u vrijednosti 6 odnosno 5 milijuna kuna. Brojem korisnika 202 ističe se još mjera Obrazovanja nezaposlenih, kojom pokušavamo smanjiti jaz između potreba poslodavaca i kompetencija nezaposlenih osoba. I za najteže zapošljive skupine nezaposlenih tu je još Javni rad kroz koji je zaposleno 153 osobe.

Lagano se približavamo prema završetku još jedne školske godine. Ispitivanje mogućnosti zapošljavanja izrazito je važan korak u procesu donošenja odluke o izboru budućeg zanimanja. Kako i na koji način završenim osnovcima može pomoći Hrvatski zavod za zapošljavanje?

-U sklopu našeg redovnog rada Odsjeka za profesionalno usmjeravanje, a posebno CISOK-a u Mažuranićevoj 2, bavimo se individualnim savjetovanjem osmaša i roditelja, držimo radionice za učenike 7. i 8. razreda te roditeljske sastanke. Radimo i predavanja za stručne suradnike osnovnih škola o važnosti profesionalnog usmjeravanja, kretanjima na tržištu rada, kako bi njihov rad s učenicima bio što kvalitetniji. Izuzetno je važno da se rad prihvati kao vrijednost, a ne sramota, da se škola shvati kao odskočna daska za samostalan, odrastao život, a ne za ulazak u evidenciju HZZ-a. Učenicima se još može oprostiti neodlučnost, neinformiranost, pa čak i nezainteresiranost zbog mladih godina, ali ne i njihovim roditeljima. Nadam se da će im i upisna politika ići na ruku, kako ne bi imali priliku birati zanimanja koja nisu tražena na tržištu rada. Neko opće pravilo je da se nakon 4-godišnje srednje škole studira, pa svi koji to nemaju u planu trebali bi se usmjeriti na ponudu trogodišnjih zanimanja. Izuzetak su naravno medicinske sestre odnosno tehničari, koji se lako zapošljavaju nakon završetka srednje škole.

U posljednje je vrijeme sve manji interes za upis u deficitarna zanimanja. Pojedini programi u nekim srednjim školama nemaju upisanog niti jednog učenika. Što može učiniti HZZ, posebice s aspekta popularizacije tih zanimanja, te kako motivirati učenike da se školuju za takva zanimanja?

-U tijeku je projekt P.s.- Pokreni se, koji smo pisali zajedno s nositeljem, Javnom ustanovom regionalnom razvojnom agencijom, tada još Karlom. U partnerstvu s HOK-om, udrugama Carpe Diem i Ženskom grupom Karlovac „Korak“ te lokalnim poduzetnicima i obrtnicima obilazimo sve osnovne škole Karlovačke županije te držimo zajednička predavanja za djecu i roditelje. Trudimo se predstaviti deficitarna zanimanja, pobuditi interes za upisom istih. Uz brzo zapošljavanje, dobre plaće, već tijekom školovanja djeca imaju priliku zarađivati, koristiti stipendije koje se obilato nude svim polaznicima deficitarnih zanimanja. Posebno bih istaknula ulogu poslodavaca koji unutar svojih djelatnosti ističu mogućnost školovanja djevojaka i kasnije njihovog zapošljavanja u zanimanjima koja smatramo „muškima“. Razvojem tehnologija mnogi muški poslovi postaju lakši, dok „ženska“ zanimanja poput medicinskih sestara bilježe značajan udio u korištenju bolovanja, upravo zbog teškog fizičkog rada.

M. Milovanović

Foto: I. Čepurkovski