Intersekcijski feminizam

Evolucija feminizma i oblik koji je poprimio danas

VIŠE IZ RUBRIKE

Malo drukčije borbe!

U proteklih 100 godina feminizam je imao mnoga lica. Doživjeli smo tri vala feminizma, svaki izrazito drugačiji od vala koji je došao prije njega.

Valovi feminizma

Glavni cilj prvog vala bio je pokušaj zacementiranja da žene zaslužuju pravo glasa i druga osnovna prava. Ta je ideja bila prva takve vrste i za to vrijeme iznimno radikalna. Žene su se počele čuti i tako je započeo pokret ženskog prava glasa. Prepoznale su nepravde u svom društvu i odlučile progovoriti i napraviti promjenu. Njihova hrabrost pokrenula je pokret koji je i danas živ.

U drugom valu fokus se prebacio s osiguravanja osnovnih prava žena na borbu za oslobođenje. Žene su dobile pravo glasa, ali to im nije bilo dovoljno i počele su prozivati ​​i druge nepravde koje su primijetile u svijetu. Uspjeh u pokretu za žensko pravo glasa bio je inspiracija za one u drugom valu feminizma i potaknuo ih da nastave svoju borbu. Nove platforme koje je pokret preuzeo sadržavale su jednak tretman u radnoj snazi, reproduktivna prava i borbu protiv objektivizacije žena. Nastavak prethodnih borbi i uvođenje novih platformi je definirajuća karakteristika feminističkog pokreta koja traje do danas.

Treći val započeo je 1990-ih i sastoji se od pokreta kao što je #MeToo pokret i ima veliki naglasak na reproduktivnim pravima i inkluzivnosti svih identiteta.

Oblik koji je feminizam poprimio danas

Kada dublje pogledamo treći val feminizma u kojem se danas nalazimo, može se smatrati prihvatljivijim pokretom koji prepoznaje postignuća onih koji stoje iza njih i nastoji ih graditi u sadašnjosti. Ovaj val feministkinja odrastao je gledajući mnoge žene koje su razbijale stakleni strop i imale su bezbrojne uzore. Generacije žena koje su rođene u ovom tisućljeću odrastale su gledajući žene u STEM-u, politici, na vlasti i nikada nisu ni pomislile da je neka karijera za njih nemoguća samo zato što sužena.

Danas je feministički pokret i dalje jak , no negdje u tim valovima značenje riječi „feministkinja“ zamaglilo se stereotipima koji su se izgradili tijekom trajanja pokreta. Feministkinje su stavljene u kutiju i suočene s negativnom konotacijom, potpuno odbacujući cijelu demografiju pokreta. Te su stereotipe stvorili oni kojima je prijetila spoznaja žena o njihovoj vrijednosti i onome što zaslužuju.

Tek u kasnim 90-ima žene su počele gubiti imidž stereotipne feministkinje i počele su se prepoznavati različite višedimenzionalne žene koje stoje iza pokreta. Feminizam je postao intersekcionalan i preuzeo borbu za prava mnogih skupina ljudi.

Pokret danas uspijeva na svojoj inkluzivnosti svih demografskih skupina. Intersekcionalnost podrazumjeva preuzimanje borbe ne samo za žene, nego i za druge identitete koji su danas nedovoljno zastupljeni. Tijekom ranih 2000-ih došlo se do spoznaje da je kroz povijest u pokretu previše naglaska na heteroseksualnim, bijelim ženama i da je intersekcionalnost ključna u osiguravanju da se nepravde poprave.

One žene u ovom pokretu koje se danas neustrašivo bore za jednakost vođene su svim onim ženama prije njih koje su im hrabro utrle put.