Dva ekstrema – na nasilje se reagira preburno ili preosjetljivo i tamo gdje ga nema

Učenici osmih razreda OŠ Banija i OŠ Dragojle Jarnević sudjelovali su u parlaonici na temu „Nasilje među mladima – kako ga prepoznati“.

Parlaonicu su organizirali Policijska uprava karlovačka i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, a uz učenike gošće su bile specijalist psihijatrije subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije iz Opće bolnice Karlovac, Sandra Bićanić Dobrinić, profesorica psihologije iz Obiteljskog centra Karlovac, Tatjana Farkaš Radočaj i policijska službenica za prevenciju Anita Gračan, sveučilišna specijalistica kriminalističkog istraživanja iz PU karlovačke.

O nasiju se svakodnevno priča bilo da se radi o fizičkom nasilju ili o nasilju putem društvenim mreža što je vrlo prisutno među mladima i ono je dosta izraženo, rekla je Gračan, a cilj je današnje parlaonice je da se razgovara o tome gdje je granica tom nasilju.

-Ponekad kažemo da je nešto nasilje, a u biti nije nasilje i onda onaj veći oblik nasilja koji se događa na društvenim mrežama među mladima, mladi ga ne prepoznaju, ne prijave i postaju žrtve. Tako da o tome treba puno razgovarati, raspravljati iz svih aspekata društva, kompletna zajednica da bi vidjeli kako pomoći najmlađima kako da se odupru i prepoznaju gdje je među njima samokontrola i granica samog nasilja, dodala je Anita Gračan.

Sa žrtvama nasilja radi i dječja psihijatrica Sandra Bićanić Dobrinić i kaže da ono može stvoriti brojne poteškoće.

-Najčešće djeca koja dolaze u moju ambulantu dolaze zbog emocionalnih poteškoća koje mogu početi već od ranog djetinjstva. Manifestacije zlostavljanje djece su različite, ovisno o dobi i razlikuju se kod djece predškolske, školske dobi pa do adolescenata. Najčešće na kraju nastaju anksiozne smetnje. Broj djece koja dolaze u ambulantu se povećava, ali ne možemo sa sigurnošću reći da je nasilja samim tim više, jer se sada više pažnje tome posvećuje pa više stručne službe škole i roditelji traže upućivanje djeteta na pregled. No, čim netko razvije smetnje to je svakako razlog da dođe potražiti stručnu pomoć, rekla je Bićanić Dobrinić.

Najčešće smetnje koje djeca žrtve nasilja imaju ovise o dobi, kod osnovaca u višim razredima, pojasnila je dječja psihijatrica, to su strahovi, povlačenje, socijalna izolacija, depresivne smetnje, često i samoozljeđivanje, površinski po rukama ili nogama, koje prinijete profesori tjelesnog ili roditelji.

Psihologinja Tatjana Farkaš Radočaj napominje da se nasije ne smije ignorirati i svakako ga treba prijaviti, ali i problem sagledati s nekoliko aspekata.

-Vidjeti što je to potaklo onoga koji čini nasilje i je li to bilo s namjerom da se nekog povrijedi ili je to bila impulzivna reakcija na nešto. Ako je impulzivna reakcija treba raditi na strategiji samokontrole i rekla bih da većina djece reagira impulzivno. I tu bih rekla da treba ići na tečajeve kako se ljutiti na primjeren način. Djeci kj uđu u fazu potištenosti njima treba pomoći u osnaživanju da izađu iz uloge žrtve, rekla je Farkaš Radočaj i dodala da se ne mora netko nužno osjećati kao žrtva da bi se neprimjereno ponašanje prema njemu smatralo nasiljem.

Profesorica Farkaš Radočaj spomenula je da se u danas u društvu vezano uz nasilje pojavljuje još jedan problem.

-Imam dojam da danas vrijede dva ekstrema da ili reagiramo preburno ili preosjetljivo. I preosjetljivost može biti nasilje kad optužujemo nekoga tko to nije učinio. Kad nas netko pogleda, a mi kažemo on nas čudno gleda. Mislim da tu trebamo tražiti rješenja, dakle samokontrola i osnaživanje, rekla je.

Sami adolescenti često svjedoče nasilju, bili fizičkom, bilo virtualnom kroz vrijeđanje ili omalovažavanje rekli su Bruno i Adrian iz OŠ Banija.

-Oba oblika nasilja su loša i trebali ih prijaviti, kaže Adrian, ali…

-Cyber bullying je gori jer to nije nasilje koje se može jednostavno zaboraviti i svaki se dan može doći do poruka koje su jednom napisane dok se fizičko nasilje jednom dogodilo. O. K. trauma je, ali se nećemo duže sjećati i kraće traje, jer ne može netko fizički maltretirat dijete tri sata. Kod cyber bullyinga može svatko maltretirat u bilo koje vrijeme i može trajati jako dugo, nadovezao se Bruno.

Podršku parlaonici i aktivnostima policije pružila će i zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar.