O društvenom statusu hrvatskih branitelja i novim zakonima - branitelji strahuju da će se provući i oni koji ne zaslužuju dobiti status civilne žrtve rata

Nakon dvije godine primjene Zakona o hrvatskim braniteljima uočeni su nedostaci u njegovoj provedbi. Iz tog razloga pristupilo se njegovim izmjenama i dopunama kao i novom Zakonu o civilnim žrtvama u Domovinskom ratu. Upravo o tome bilo je riječi u Muzeju Domovinskog rata na Turnju u kojem su se okupili predstavnici braniteljskih udruga kako bi iz prve ruke saznali o kojima se izmjenama radi. Iako je bilo najavljeno da će doći ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, on nije bio nazočan, no o Zakonu je umjesto njega više rekao, a i odgovarao na brojna braniteljska pitanja ravnatelj Uprave za pravne i stambene poslove Ministarstva hrvatskih branitelja Vladimir Bergman.

-Ostvarivanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida nažalost trajalo je i do tri, četiri godine. Stručna procjena čekala se godinu dana, isto toliko ratni put i vještačenje. Ovim izmjenama i dopunama će se skratiti rokovi na način da Odjel za hrvatske branitelje neće više biti u Zavodu za vještačenje,  nego će biti utemeljena nova liječnička povjerenstva koja će imenovati ministar branitelja. Izmjenama i dopunama je smanjena i dobna granica za odlazak u mirovinu za onoliko godina koliko je netko sudjelovao u ratu, kazao je Bergman.

Okupljenim braniteljima nije bio sporan gore spomenuti Zakon, već onaj o civilnim žrtvama rata koji je bio povod brojnim pitanjima, no ono često postavljano bilo je "Tko je žrtva, što je žrtva? Postoje li popisi neprijateljske vojske?". Naime, branitelji strahuju da će se provući i oni koji ne zaslužuju dobiti status civilne žrtve.

-Ovaj se Zakon sada donosi kao samostalni jer je dosadašnji mijenjan čak 12 puta. Riječ je o isključivo Zakonu o civilnim žrtvama iz Domovinskog rata, a s ciljem da se omogući roditeljima poginule djece u ratu ostvarivanje prava koja do sada nisu mogli ostvariti ukoliko su bili zaposleni ili umirovljeni. U ovome je Zakonu specificirano tko ne može biti žrtva. Svi oni koji imaju medicinsku dokumentaciju moći će podnijeti zahtjev i dokazati da je stradao u okolnostima Domovinskog rata. Za svakog pojedinca će se utvrđivati je li bio pripadnik, suradnik, poticatelj paravojnih snaga preko popisa SOE, MUP-a, MORH-a.

I Grad Karlovac i Karlovačka županija provode projekte namijenjene braniteljskoj populaciji.

-Braniteljska populacija kroz udruge je aktivan sudionik društvenog života grada, ali i onoga što se često puta ne vidi, a to je zajedništvo i humanitarni rad i tu su primjer kako se može, i kada se ljudi organiziraju kako puno malih ideja mogu postati velika djela. Grad sufinancira aktivnosti u dnevnoj bolnici Karlovca, a vezano za zdravstvene probleme naših branitelja. Braniteljske udruge imaju kvalitetne projekte i daju dodanu vrijednost svojom prijavom na natječaje. Posebno vrijedna aktivnost je sklonište za beskućnike  za koje sredstva osigurava Grad, a koje provode HVIDRA i Udruga milosrđe, Godine 2012. počeli smo raditi ovaj muzej u kojem smo danas i to isključivo gradskim sredstvima uz nešto sredstava Ministarstva kulture. No, sve se ubrzalo dolaskom ministra Medveda koji je iz Ministarstva branitelja za ovaj Muzej dao pet milijuna kuna. Ovo je muzej na koji mogu biti ponosni svi branitelji. Primjerom ste pokazali da je zajedništvo koje vas je krasilo u ratu dodana vrijednost i u miru. Ovo nije muzej za ono što je prošlo, nego za ono što dolazi, kazao je gradonačelnik Damir Mandić.

-Karlovačka županija upravlja trima bolnicama koje pružaju skrb našim braniteljima. Vrijedan projekt dugoreške bolnice je palijativna skrb o braniteljima. U županiji ima 71 braniteljska udruga i redovito radimo natječaje što je godišnje iznos do 200 tisuća kuna.  Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida ima pruženu ruku Županije jer sufinanciramo rad djelatnika. Od 1.siječnja 2020. preuzeli smo poslove Ureda državne uprave i redovitiji smo i neposredniji u postupcima koji se vode za hrvatske branitelje, a u kojima se primjenjuje i Zakon o braniteljima. Od 1995. godine mnogo je djece rođeno i ne znaju što je rat, neka tako i ostane. Međutim, svi mi koji smo tada živjeli i vi koji ste se borili, sjećate se velike ljubavi i snage koja nas je vodila, zdravlje i život nisu se štedjeli. Danas kada živimo ove živote, sport je jedino što u nama vrati neprigovaranje, dobrotu, zajedništvo i sve nas veže jedna velika ljubav za domovinu. Trebamo imati otvorene oči i uši za tuđe probleme, kako bismo se zajednički dogovorili i ostvarili toleranciju i zajedništvo, kazala je Furdek Hajdin.

Uz braniteljsku populaciju, tribini su nazočile saborske zastupnice Nada Murganić i Maja Grba Bujević te glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić.