Dr. Biserka Hranilović: Kad ovo završi, prvo ću isključiti mobitel

Od prvog zabilježenog slučaja zaraze koronavirusom u Hrvatskoj do danas sve su oči uprte u epidemiologe. Gotovo do jučer, oni su se uz nadzor nad zaraznim bolestima bavili nekim drugim javnozdravstvenim problemima, kao što su i bolestima srca i krvnih žila, karcinomima, prekomjernom tjelesnom težinom, a sad zajedno s ostalim službama bore se da se i nama ne ponovi talijanski scenarij.

Iz dana u dan o broju oboljelih u našoj županiji obavještava nas dr. Biserka Hranilović, specijalist epidemiolog, voditeljica Službe za epidemiologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Karlovačke županije. Razgovarale smo nakon dugotrajne konferencije za novinare u utorak u njezinom uredu gdje ovih dana provodi najviše vremena, ali raditi ne prestaje niti kad dođe kući. Unatoč tome, zadržala je vedrinu pa i smisao za humor.

Godine profesionalnog iskustva su iza Vas. No, jeste li ikada očekivali da ćete se naći u ovakvoj situaciji?

-Zapravo jako puno staža je iza mene, jer ja sam zapravo pred mirovinom. A sad na odgovor pitanje. Naime, kao epidemiolog ste educirani i djelokrug rada epidemiologa je praćenje, sprečavanje i suzbijanje bolesti kod ljudi bilo da se radi o zaraznim ili kroničnim nezaraznim bolestima. Kod zaraznih bolesti nastojimo spriječiti njihovo pojavljivanje, a u slučaju pojave zaraznih bolesti nastojimo suzbiti daljnje širenje kako bolest ne bi poprimila epidemijske razmjere i  provodimo za to propisane mjere. Do sada smo nekako uvijek govorili da je gripa ta koja ima pandemijski potencijal i uvijek se nekako očekivalo da bi virus gripe mogao mutirati i da bi moglo doći do pandemije. Zadnji put smo to imali 2009. godine, međutim, niti je broj oboljelih niti je ishod bolesti bio ovakav. Epidemiju ovakvih razmjera i sa ovakvim posljedicama ipak nismo očekivali.

Sve do pojave bolesti COVID 19 smatrali smo našu epidemiološku situaciju zadovoljavajućom. Nismo imali većih epidemija i zarazne bolesti su bile uglavnom pod kontrolom. Obzirom na javnozdravstveni značaj kroničnih nezaraznih bolesti uglavnom smo radili na promicanju zdravlja i ranom otkrivanju bolesti.

Kao epidemiolog od kad sam krenula na specijalizaciju zapravo svoj radni vijek sam posvetila sprečavanju kroničnih nezaraznih bolesti. Nešto što je danas javnozdravstveni prioritet. Sad evo, zbog situacije koja je nastala svi naši napori su usmjereni na sprečavanje bolesti koja je uzrokovana koronavirusom.

Međutim, uz sve to, karijeru će Vam obilježiti pandemija koronavirusa. Danas su epidemiolozi oni koje se pozorno sluša. Je li epidemiologija popularna specijalizacija među liječnicima?

-Sve ovisi o osobnim afinitetima. U medicini je, ja bih rekla, sve interesantno. Čovjek treba vidjeti nekakve svoje sklonosti i u svakom segmentu medicine liječnik može biti od velike koristi i zadovoljiti svoje  profesionalne interese.

Koliko je trenutačno epidemiologa u Karlovačkoj županiji?

-Karlovačka županija po mreži zdravstvene zaštite ima četiri epidemiologa.

To je dovoljno?

-Je li dovoljno? S obzirom na nezarazne bolesti koje su danas prisutne imamo dosta posla i možda bi nam još jedan epidemiolog dobrodošao. Moram reći da sad u ovoj situaciji nam je jedan epidemiolog odsutan. Tako da su sad u Karlovačkoj županiji na raspolaganju tri epidemiologa.

Evo jedna od najnovijih mjera je da je Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio novu organizaciju rada vezano uz sprečavanje širenja zaraze koronavirusom. Otvara li to mogućnost da se epidemiolozi raspoređuju u druge sredine?

-Naš Hrvatski zavod za javno zdravstvo je ustanova koja će spuštati na lokalnu raznu svoje odluke i može se dogoditi da oni odlučuju i o rasporedu zaposlenih u službama za epidemiologiju. Dakle, mi ćemo sve preporuke dobivati s državne razine.

Kad Vas slušamo na konferencijama Stožera civilne zaštite Karlovačke županije, imate vrlo umirujući efekt u situaciji u kojoj se dogodi i da ljudi izgube strpljenje?

-Možda dugogodišnje iskustvo u edukaciji stanovništva i promicanju zdravlja, čime se ja bavim, utječe na moj odnos prema ljudima.

Iz dana u dan apelirate i upozoravate da treba zaštiti dostojanstvo oboljelih ljudi i onih u samoizolaciji. Čak ste rekli da su ti ljudi izvrgnuti svojevrsnom linču i da takvo ponašanje ne zaslužuju.

-Htjela bih građanima prenijeti poruku i podignuti svijest da se nitko ne osjeća krivim u slučaju zaraznih bolesti. Htjela bih prenijeti poruku da ljudi budu odgovorni i da se odgovorno ponašaju. Trebamo se potruditi da poduzmemo sve mjere da se zaraza ne dogodi. Ali, trebamo biti svjesni da i nakon poduzetih mjere, bolest se ipak može dogoditi. Mislim da se nitko nije namjerno doveo u situaciju da se zarazi, niti itko namjerno širi bolest. Ja u to vjerujem.

Kakav je Vaš dojam, jesu li ljudi nakon onog opuštenog ponašanja na početku krize ipak savjete sad prihvatili ozbiljnije?

-Rekla bih da ljudi postaju svjesni opasnosti. Uviđaju opasnost koju predstavlja ova nova bolest i primjećuje se da sve više naših građana pridržava predloženih mjera. Možda nam je trebalo malo vremena, ali situacija je nova, bolest je nova i shvatljivo je da ne možemo odjednom promijeniti naše ponašanje, da nam treba vremena. Zaista mi se čini da se građani  sve više i više odgovorno ponašaju. No, uvijek može bolje!

Davati prognoze je nezahvalno, ali ipak ću Vas pitati imate li predviđanja koliko bi ova situacija mogla potrajati?

-Nastojim svaki dan ponoviti da će sve ovisiti o svima nama, o našem ponašanju i o našoj odgovornosti. Sve što znamo o ovoj bolesti je na temelju dosadašnjih iskustva oboljelih s nekog drugog područja. Imamo još uvijek nekih nepoznanica što se tiče bolesti, što se tiče vremena zaraznosti, asimptomatskih kliconoša i slično… Ukratko, naša će odgovornost utjecati na veličinu epidemije. Ukoliko se budemo pridržavali svih mjera, možemo smanjiti broj zaraženih osoba. Broj oboljelih će se sasvim sigurno povećavati, a koji će to broj u konačnici biti, ovisit će o nama.

Jesu li službe dobro organizirane na razini naše županije?

-Što se tiče organizacije i priprema mogu reći da svi koji su uključeni savjesno i odgovorno rade svoj posao kako bi se provodile sve predložene mjere i kako bi se što bolje pripremili na različite scenarije.  Rade se planovi, rade se projekcije, ali sve će ovisiti o broju oboljelih. Zato je najvažnije  da svojim odgovornim ponašanjem pokušamo utjecati na veličinu epidemije.

Koliko radite u ovoj situaciji? Ima li uopće predaha?

-Sad je to vrlo teško reći. Moram priznati da ne gledam na vrijeme koje provedem radeći. Veliki dio je ovdje na radnom mjestu, a ostatak je kod kuće.

Bojite li se da ćete se i Vi zaraziti?

-Ovog časa ne razmišljam o tome. Uvijek u radu sa zaraznim bolestima postoji izvjesni rizik od zaraze. Naravno da provodim sve mjere, držim se svih preporuka. Nastojim zaštiti svoje bližnje, kao i sve druge ljude, svoje suradnike. Jednostavno se pridržavam svih mjera, to je ono što ovog časa možemo svi uraditi i to radim i ja.

Što ćete prvo učiniti kad sve ovo završi?

-Kad sve ovo prođe prvo ću isključiti mobitel! I više ću vremena posvetiti svom unuku Mateju koji mi jako nedostaje. Suprugu ću zahvaliti što kuha i što se brine o cijeloj obitelji i posjetit ću svoju majku koju sada izbjegavam iz sigurnosnih razloga. (kb)

Foto: Igor Čepurkovski