Trebat će još puno senzibilizacije javnosti  da bi postalo normalno da osoba s teškoćama ima pravo na život u zajednici, poručuje ravnateljica

Dijana Borović Galović: Nakon transformacije Centar djeluje na 23 lokacije

VIŠE IZ RUBRIKE

    Rad Centra za pružanje usluga u zajednici Ozalj, proces deinstitucionalizacije i transformacije ustanove, EU projekti koje provodi, poteškoće i planovi bile su samo neke od tema o kojima smo razgovarali s ravnateljicom Dijanom Borović Galović.

    -Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj  do lipnja 2015 godine djelovao je pod nazivom Centar za rehabilitaciju „Ozalj“, osnovan je 1978. godine, a pružao je usluge smještaja i rehabilitacije djece, mladeži i odraslih osoba s intelektualnim teškoćama. Nakon transformacije Centra u Centar za pružanje usluga u zajednici usluga smještaja je ukinuta, a uveli smo  pružanje izvaninstitucijskih usluga. Naš centar djeluje na 23 lokacije. Sjedište Ustanove je u Jaškovu 50 u Ozlju. U Karlovcu na četiri lokacije pružamo usluge rane intervencije, psihosocijalne podrške i integracije . U Karlovačkoj županiji uslugu organiziranog stanovanja pružamo na 18 lokacija u stanovima i kućama.U Centru je  zaposleno  95 radnika. U ovo vrijeme korone zbog otežanih uvjeta rada nedostaje nam još osoblja i to asistenata u organiziranom stanovanju, rehabilitatora i logopeda. Većina naših zaposlenika radi smjenski ili u turnusima. Uslugu pružamo 24 sata, 365 dana u godini i uvijek netko od naših 95 zaposlenika radi. Naši radnici rade i subotom i nedjeljom i praznikom, kazala nam je na početku razgovora ravnateljica.

    -Za djecu  pružamo uslugu rane intervencije, psihosocijalne podrške i integracije u redovne škole i vrtiće. Uslugu pružaju četiri edukacijska rehabilitatora, jedan socijalni pedagog i dva logopeda. Kao i sve ostale ustanove koje pružaju usluge djeci i mi imamo liste čekanja i nedostatak osoblja (logopeda i rehabilitatora  nema na Zavodu za zapošljavanje). Za odrasle korisnike s intelektualnim teškoćama pružamo uslugu poludnevnog smještaja i organiziranog stanovanja uz organiziranje radnih aktivnosti u zaštićenim uvjetima i na otvorenom tržištu rada. U uvjetima pandemije kada korisnici manje odlaze na radne aktivnosti nedostaje nam asistentica u organiziranom stanovanju. U očekivanju smo potpisivanja novog projekta kojim bi nastavili financirati 29 asistentica u organiziranom stanovanju, dvije rehabilitatorice i jednog logopeda,  rekla je Borović Galović i nastavila.

    -Ustanova je prošla proces deinstitucionalizacije i transformacije te je ukinula uslugu smještaja stacionarnog tipa, a uvela je niz izvaninstitucijskih usluga kojima od najranijeg djetinjstva daje podršku obitelji i djeci s teškoćama. Nakon kretanja djeteta u vrtić i osnovnu školu  tranzicijskom potporom nastojimo ublažiti stresnu situaciju za obitelj i dijete. Nakon završenog obrazovanja osoba s intelektualnim teškoćama kod nas može dobiti uslugu organiziranog stanovanja uz organiziranje radnih aktivnosti. Naši korisnici koji zbog starosti, bolesti ili teškoće imaju veće smetnje, kod nas mogu dobiti uslugu i smještaj u kući koja je prilagođena osobama s invaliditetom. Cilj nam je da sve usluge koje pružamo i svi zaposlenici koji rade u tim uslugama budu u funkciji potreba i podrške korisniku.

    Uslugu rane intervencije Centar pruža za 15 korisnika, uslugu psihosocijalne podrške za 85 korisnika, a uslugu integracije za 10 korisnika. Pored toga,  za 15 korisnika pruža se usluga poludnevnog boravaka,  a usluga organiziranog stanovanja za 85 korisnika.

    -Korisnici organiziranog stanovanja zbog pandemije ne odlaze na rad na otvorenom tržištu rada, a dolazak u Jaškovo na rad u poljoprivredi organiziramo na način da svaki tjedan dolazi drugi stan ili kuća kako bi smanjili mogućnost zaraze. Korisnici u stanovima i kućama organiziraju svoj dan kako oni žele. Učestvuju u  svim aktivnostima uređenja unutrašnjeg i vanjskog prostora, kuhanja, pranja odjeće, peglanja i svih aktivnosti u stanu ili kući. Neki korisnici samostalno odlaze u trgovinu, ali nekima je potrebna pratnja i podrška. Po potrebi odlaze liječniku. Slobodno vrijeme koriste na način da u dogovoru provode aktivnosti grupno ili samostalno. Odlaze u knjižnicu, šetnje, kafiće, na utakmice, koncerte. Naravno da sada kontroliramo izlaske korisnika i oni manje odlaze na razna događanja, kaže ravnateljica i ističe.

    -I nas je pogodila zaraza koronovirusa. Imamo jednu zaraženu stručnu radnicu koja pruža uslugu integracije u redovne vrtiće i škole. U Centru za sada nemamo zaraženih korisnika. Naši korisnici žive u stanovima i kućama, a podršku im pruža u jednom stanu ili kući 4 do 5 asistenata. Ako i dođe do proboja virusa, manji će broj osoba biti ugrožen. Naročita pažnja pridaje se higijenskim uvjetima zbog korisnika koji imaju kronične bolesti ili su visoke kronološke dobi. Od ožujka do lipnja naši korisnici su bili izolirani te smo im nastojali na sve načine olakšati boravak u ograničenom kretanju. Naši asistenti, koji sviraju neki instrument, održali su ispod prozora stanova ili u dvorištu kuća kratki koncert koji je jako obradovalo naše korisnike. Omogućili smo korisnicima stalni kontakt sa njihovim dragim osobama online. Kolegice koje pružaju uslugu djeci s teškoćama nisu prekidale svoj rad .Radile su online i bile su podrška obiteljima i djeci.

    Ravnateljica Borović Galović navodi da je Centar proveo dva EU projekta jedan socijalni i jedan infrastrukturni. Projekt koji je financiran iz socijalnog fonda završio je 05.listopada. Projekt Mreža podrške za neovisnost pomogao nam je da napravimo transformaciju ustanove, a da ne opteretimo državni proračun. Putem projekta zaposleno je 29 asistenata u organiziranom stanovanju, dva rehabilitatora i jedan logoped. Bez zapošljavanja Centar nije mogao provesti sve korake potrebne da zaživi život osoba s intelektualnim teškoćama u zajednici.

    -Mi smo svjesni da će trebati još puno senzibilizacije javnosti  da bi postalo normalno da osoba s teškoćama ima pravo na život u zajednici. Pravo na život u zajednici nije rezervirano za osobe bez teškoća to je pravo svih osoba bez obzira na to da li imaju teškoću ili ne, naglasila je i nastavila.

    -Infrastrukturni projekt omogućio nam je da stvorimo materijalnu bazu za provođenje usluga. Centar je kupio dva osobna automobila kako bi stručne radnice mogle odlaziti i u najudaljenije kutke naše županije i pružiti uslugu u domu korisnika. Kupili smo kombi prilagođen prijevozu osoba s invaliditetom. Kupili smo traktor kako bi unaprijedili radne aktivnosti na poljoprivredi. Razvili smo aplikaciju koja će korisnicima bili podsjetnik na aktivnosti tijekom rada.

    U tijeku su radovi na izgradnji montažne kuće i adaptaciji kuće koja je kupljena prethodnim projektom. U Jaškovu je sredstvima proračuna izgrađena gospodarska zgrada, a sredstvima projekta radi se rekonstrukcija i adaptacija postojećih prostora gospodarske zgrade u radionice te se ugrađuje lift, spremišta i boravci.

    Centar je pred potpisivanjem  novog SafeNet Authentication Client  projekta koji je nastavak na prošli i njime će opet  biti zaposlene asistentice u organiziranom stanovanju, edukacijske rehabilitatorice i logoped. Ovim projektom  osigurana je kupnja još jednog kombija za prijevoz osoba s invaliditetom.

    -Iako nismo ustanova koju financiraju gradovi i županije moramo naglasiti da imamo jako dobar odnos sa našim gradom , radimo zajedničke projekte i Grad nas doživljava  kao partnere na što smo jako ponosni. Grad Karlovac nam je podrška u aktivnostima rane intervencije i psihosocijlne podrške i imamo jako dobre odnose. Županija nam je uvijek bila podrška u svim našim aktivnostima, rekla je.

    Govoreći o poteškoćama Borović Galović kaže da ih uvijek ima.

    - Moramo naglasiti da smo svi mi zaposleni osim što smo stručnjaci samo ljudi i nekada i griješimo . Naši korisnici  ponekad su zahtjevni  u svom ponašanju, a naš zadatak je da im kroz podršku pomognemo da svoje ponašanje poprave. Mi živimo život sa svim lijepim i dobrim stranama, ali imamo i loše strane kao i svaka obitelj.

    Skromni su im i planovi.

    -Plan nam je zadržati sve aktivnosti i usluge kojima možemo osigurati život osobe s invaliditetom u zajednici. U ovo vrijeme krize to je izazovno, ali mi smo naučili na izazove i prepreke, to nas potiče da budemo još hrabriji, poručila je ravnateljica Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj  Dijana Borović Galović.