Darko Bratić: "Pojačani rad na prevenciji svih oblika kriminaliteta"

O stanju sigurnosti na području PU karlovačke, problemima ilegalnih migracija, situaciji i razriješenosti kaznenih djela, provala i krađa, kriminaliteta droga, organiziranog kriminala, stanju sigurnosti u prometu i ostalim aktualnostima, razgovarali smo s načelnikom PU karlovačke, Darkom Bratićem."

*Kakva je vaša ocjena stanja sigurnosti na području PU karlovačke danas? Gdje je pritom Karlovačka županija u odnosu na druge dijelove Hrvatske?

 -Gledajući prošlu 2018. godinu, odnosno analiziranjem i praćenjem statističkih pokazatelja o stanju sigurnosti na području Policijske uprave karlovačke mogu reći da je opće stanje sigurnosti dobro. U 2018. godini evidentirano je povećanje broja kaznenih djela, sigurnosnih događaja i prekršaja protiv javnog reda i mira, dok je broj prometnih nesreća smanjen.

U odnosu na nacionalnu razinu, Policijska uprava karlovačka nalazi se iznad prosjeka po zabilježenom ukupnom broju kaznenih djela, po broju kaznenih djela iz domene organiziranog i gospodarskog kriminaliteta unutar policijskih uprava iste kategorije (Policijske uprave zadarske, šibensko-kninske, vukovarsko-srijemske, sisačko-moslavačke, dubrovačko-neretvanske).

U odnosu na stanje sigurnosti, odnosno kako bi sigurnost na području Policijske uprave karlovačke bila na što većoj razini svakako nam je intencija i prioritet podizati kvalitetu obavljanja zadaća. Uz to iznimno nam je važna i suradnja s građanima, te razmjena informacija kako bismo svi zajedno sigurnost u zajednici podigli na višu razinu.

„Policija će i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij“

*Kako vidite dugoročno rješenje problema vezanog uz migrantsku rutu kroz Karlovačku županiju? Povećava li se i dalje broj nezakonitih prelazaka granice i može li se Karlovačka županija s time nositi? Kako vezano uz tu problematiku ocjenjujete suradnju sa bosansko-hercegovačkom i slovenskom policijom?

 -Migracijska kretanja treba promatrati u pogledu održivosti i same integracije, društvene prilagodbe i doprinosa zemlji u kojoj se migranti namjeravaju nastaniti. Republika Hrvatska, što je važno za istaknuti za nezakonite migrante, je uglavnom tranzitna zemlja. Ističem da migracijska kretanja moraju biti zakonita, kontrolirana i održiva. Karlovačka policija i MUP u cjelini se s problemom vezanim uz nezakonite migracije nose odgovorno i sustavno, a sukladno analizi rizika na dnevnoj bazi se promatra i analizira stanje na državnoj granici Republike Hrvatske s Republikom Bosnom i Hercegovinom i stanje na državnoj granici s Republikom Slovenijom. Moram istaknuti da naša policija provodi zaštitu državne granice, ujedno i vanjske granice Europske unije primjenjujući sve nacionalne i europske pravne propise, s tim da prioritetna politika MUP-a i Ravnateljstva policije ostaju zakonite i održive migracije. Zemlje na migrantskom putu moraju više surađivati i rezultat sigurno neće izostati, jer problem nezakonitih migracije ne može riješiti samo jedna država. Tu svakako držim da je bitno istaknuti olakšavanje procesa povratka i readmisije nezakonitih migranata, jačanje borbe protiv kriminalnih mreža uključenih u krijumčarenje migranata i borba protiv trgovine ljudima. Naša nacionalna politika neće se mijenjati pa će policija i dalje sprječavati svaki pokušaj nezakonitog ulaska na hrvatski teritorij.

U odnosu na vaše pitanje možemo li se nositi s problemom, istaknuo bih da upravo broj kazneno prijavljenih osoba za kazneno djelo Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma govori u prilog tome koliko smo učinkoviti po tom pitanju. Istaknuo bih da smo u protekloj 2018. godini nadležnom državnom odvjetništvu podnijeli 85 kaznenih prijava za navedeno kazneno djelo.

Dolaskom ljepšeg vremena naravno da se povećava i broj pokušaja nezakonitih prelaska državne granice, ali kako sam već istaknuo, dnevno analiziramo situaciju i odgovorno pristupamo problemu kako na nacionalnom, regionalnom tako i na lokalnom nivou, a sve u cilju sigurnosti naših građana.

*Kako komentirate povećanje broja provala i krađa imovine naših sugrađana, pogotovo onih poznatijih? (Jesu li poznati primjerice počinitelji u slučaju pljačke imovine bivšeg načelnika PU Karlovačke Josipa Ćelića?)

 -U odnosu na konkretne osobe i događaje ne mogu, sukladno zakonskim odredbama, iznositi podatke, ali općenito u odnosu na kaznena djela krađa i teških krađa zabilježenih ove godine istaknuo bih da već u siječnju ove godine, zbog poduzimanja pojačanih preventivno-represivnih aktivnosti, bilježimo smanjenje teških krađa za 65,5% i krađa za 51,7%. Ujedno smo tijekom 2018. godine zabilježili pad evidentiranih kaznenih djela teških krađa za 15,84%.

Znači ne radi se o porastu provala i krađa, već upravo suprotno, rezultati su bolji upravo zbog provođenja brojnih preventivnih aktivnosti, sveobuhvatnih kriminalističkih istraživanja i ulaganja maksimalnih napora svih policijskih službenika.

Policija neovisno o tome tko je oštećen, kaznenim djelom provodi sveobuhvatna kriminalistička istraživanja i poduzima niz mjera i radnji radi pronalaska počinitelja kaznenih djela.

*Nedavno je u Karlovcu organizirana prava filmska policijska potjera za počiniteljima koji su nakon pucnjave i uporabe prisile privedeni, a što je izazvalo veliki interes javnosti. Bilo je rečeno da su policiji otprije poznati kao osumnjičeni za brojna kaznena djela, posebice vezano uz imovinski kriminalitet. Gdje su danas te osobe i kakva sudbina ih po vašim procjenama očekuje?

-Točno. O tom događaju smo obavijestili javnost, a radilo se o osobama koje su od prije poznate policiji zbog činjenja raznih kaznenih djela. Podsjetio bih da smo u tom slučaju jednu osobu uz kaznenu prijavu doveli na nadležno državno odvjetništvo. Rješenjem suca istrage Županijskog suda u Karlovcu određen mu je istražni zatvor te se i dalje nalazi u zatvoru, dok je druga osoba koja se s njim nalazila u društvu prilikom tog događaja po dovršetku kriminalističkog istraživanja puštena iz prostorija policije obzirom je utvrđeno da u konkretnom slučaju nije počinila kazneno djelo. Neovisno o ovom slučaju, načelno mogu reći da policija svoje postupanje usmjerava i nadalje će usmjeravati prema, policiji sigurnosno interesantnim osobama, posebice prema recidivistima i nositeljima kriminalnih aktivnosti.

Zapljenom 309 kg Cannabis marihuane polučili najbolji rezultat u RH

*Kakva je situacija vezana uz kriminalitet droga danas na području PU karlovačke i jeste li u posljednje vrijeme imali značajnijih akcija po tom pitanju?

-Analizirajući problematiku vezanu za zlouporabu droga istaknuo bih da smo u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu imali više zapljena i utvrđenih prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, dok je broj kaznenih djela bio u blagom padu. Naime, u 2018. godini izvršeno je 258 zapljena različitih vrsta droge, evidentiran je 241 prekršaj i 18 kaznenih djela  (u 2017. godini izvršene su 143 zapljene, a evidentirana 132 prekršaja i 19 kaznenih djela). Znači bilježimo porast zapljena za 80,42% i broja prekršaja za 82,58%.

Jasno da navedeni pokazatelji, uz povećanje broja zapljena i broja prekršaja, upućuju na povećanje broja počinitelja, ali ono što je važno istaknuti, ukazuju i na povećan angažman policijskih službenika kriminalističke, temeljene, prometne i granične policije na suzbijanju zlouporabe droga.

Ono što bi svakako trebalo napomenuti je to, da su policijski službenici PU karlovačke, zahvaljujući sistematičnom pristupu i profesionalnom planiranju i provođenju svojih redovnih i izvanrednih zadaća, u protekloj 2018. godini, zapljenom od 309 kg droge Cannabis marihuana, polučili najbolji rezultat u Republici Hrvatskoj na polju sprječavanja zlouporabe droga u smislu pojedinačne zapljene. Naravno značajan je i slučaj zaplijene više od jednog kilograma amfetamina koji je ujedno najveća zapljena ovog tipa droge na području PU karlovačke i po količini i po kvaliteti. Procesuiranje počinitelja navedenih kaznenih djela, možemo istaknuti kao značajna kriminalistička istraživanja po tom pitanju. Jasno da je zbog posebnosti i težine rada na suzbijanju zlouporabe droga, vrlo teško zadržati visoku razinu postignutih rezultata, ali početni pokazatelji za ovu godinu kada bilježimo već 65 zapljena droge, smjernice su nam i poticaj da nastavimo istim žarom i predanošću.

*Prema vašoj statistici, u 2018. godini zabilježeno je povećanje ukupnog broja kaznenih djela za 147 djela ili za 8,5 posto u odnosu na godinu ranije. Kakva je učinkovitost u razrješenju kaznenih djela?

-Točno je da bilježimo povećanje ukupnog broja kaznenih djela, međutim analizirajući učinkovitost 2018. u odnosu na 2017. godinu evidentna je pojačana učinkovitost, odnosno razriješenost kaznenih spisa po nepoznatom počinitelju iznosi 43,2% (2017. godine taj postotak je bio nešto manji i iznosio je 41,5%), također je ukupna razriješenost kaznenih djela u 2018. godini veća (68,4%) u odnosu na 2017. godinu (60,2 %).

*U protekloj godini zabilježeno je povećanje djela iz domene organiziranog kriminaliteta za oko 163 posto. Koje najznačajnije aktivnosti možete pritom istaknuti?

-Značajnije povećanje pojedinih kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta ujedno utječe na ukupno povećanje ovog oblika kriminaliteta. Do povećanja je došlo iz razloga što je u 2018. godini došlo do povećanja kaznenih djela Protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma. Naime, u 2018 godine evidentirano je 85 takvih kaznenih djela, a prijavljene su 122 osobe, dok je tijekom  2017. godine evidentirano je 9 kaznenih djela i prijavljeno 9 osoba. Jedan od najvažnijih prioriteta u postupanju MUP-a RH pa tako i Policijske uprave karlovačke je zaštita državne granice te sprječavanje krijumčarenja ljudi. U tom smislu provodili smo pojačane mjera i radnje, između ostalog i na sprječavanju krijumčarenja ljudi, pa je tijekom 2018. godine zabilježeno i ovo povećanje kaznenih djela, odnosno mogu reći da je to rezultat učinkovitosti rada policije. Isto tako do povećanja je došlo i zbog porasta kaznenih djela Nedozvoljene trgovine gdje je predmet kaznenog djela duhan i duhanski proizvodi. U tom segmentu tijekom 2018. godine evidentirano je 15 kaznenih djela i prijavljeno 15 osoba, a godinu prije 5 kaznenih djela i prijavljeno je 5 osoba.

*Prema statistici, nešto su povećani i gospodarski, te maloljetnički kriminalitet?

-Promatrajući statističke pokazatelje evidentno je da je u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu došlo do porasta otkrivanja kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta. Naime, u 2018. godini  evidentirana su i obrađena 423 kaznena djela, što u odnosu na 2017. godinu, kada je evidentirano 340 kaznena djela, predstavlja porast od 24,4 %. Za razliku od drugih vidova kriminaliteta, gospodarski kriminalitet u smislu uspješnosti našeg postupanja očituje se u otkrivanju tamne brojke, dakle povećanje evidentiranja tog kriminaliteta treba gledati jedino kao zadiranje u tamnu brojku i samim time to treba gledati kao pozitivno u našem radu. Pogotovo tu činjenicu treba sagledavati u određenim kaznenim djelima koja spadaju u koruptivna kaznena djela jer upravo kod kaznenih djela primanja i davanja mita, primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju, trgovanja utjecajem, te davanjem mita za trgovanje utjecajem, zlouporaba položaja i ovlasti i dr. se radi o vrlo velikoj tamnoj brojci, a s obzirom da i onome koji daje mito i onaj koji ga prima ili kod protuzakonitog posredovanja odgovara takvo inkriminirajuće ponašanje i to da li u vidu imovinske koristi ili neke neimovinske koristi, odnosno u sprezi s njihovim poslovnim partnerima dolazi do pojave koruptivnih djela u vidu tzv. “kupovine posla”. Upravo iz toga razloga je vrlo teško dokazati takvo kazneno djelo unatoč različitim javnim pogovorima, koji su uglavnom nedostatni za ozbiljno rješavanje tog problema. Tu je naglasak policijskog postupanja, a vezano na to možemo spomenuti uspješno provedeno istraživanje u suradnji s USKOK-om protiv policijskih službenika ove PU.

Na kraju treba posebno istaknuti da rad na suzbijanju svih vrsta gospodarskog kriminaliteta nužno i permanentno treba poduzimati uz usku i kvalitetnu suradnju s drugim tijelima i institucijama, prije svega s nadležnim nadzornim institucijama koje su nastale transformacijom državnog inspektorata, ali i s državnim tijelima koja nisu u neposrednoj zakonskoj vezi s policijom. Cjelokupni rad službe nužno je usmjeriti i dati naglasak na operativnosti u djelovanju kako bi se prikupilo što više operativnih saznanja te kroz takva saznanja i operativna izvješća usmjeriti i orijentirati se na vlastitu otkrivačku djelatnost.

Svake godine, policijski službenici kontinuirano sudjeluju u kriminalističkim istraživanjima kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka te protiv intelektualnog vlasništva u svrhu učinkovite zaštite građana, gospodarskih subjekata i državnih tijela. Od mjeseca ožujka 2013. godine temeljem Plana provedbe zaštite intelektualnog vlasništva broj postupanja se višestruko povećao. Tijekom prošlih godina posebno su se pojačali kibernetički napadi na mrežne stranice i infrastrukturu jedinica lokalne i regionalne uprave kao i financijskih institucija te na informatičke podatke fizičkih osobe što svakako ukazuje na povećanu razinu ugroženosti od ove vrste kriminaliteta. Gledajući visokotehnološki kriminalitet u cjelini može se očekivati kako će se njegovi pojavni oblici, s obzirom na dinamiku tehnološkog razvitka i utjecaja na sve životne segmente nastaviti razvijati i imati znatan udio u ukupnom broju počinjenih kaznenih djela.

Što se tiče kaznenih djela u kojima sudjeluju maloljetnici i djeca istaknuo bih da je tijekom 2018. godine došlo do porasta kaznenih djela počinjenih od strane maloljetnih i mlađih punoljetnih osoba (osobe starosti od 14 do 21. godine života), odnosno 2018. su zabilježena 83 kaznena djela, a 2017. 54 kaznena djela. Nadalje, bilježimo smanjenje kaznenih djela počinjenih od strane kazneno neodgovorne djece (2018. godine 30 kaznenih djela, a 2017. godine 37 kaznenih djela). Također je došlo i do porasta evidentiranih kaznenih djela počinjenih na štetu djece (2018. godine 159 kaznenih djela, 2017. godine 134 kaznena djela), a što je sve posljedica spoznaja i senzibiliziranja javnosti, te većeg broja zaprimljenih saznanja koja su potom obuhvaćena kvalitetnim i opsežnim kriminalističkim istraživanjem obzirom na ranjivost ovih skupina osoba.

*Kako ocjenjujete stanje sigurnosti u prometu u odnosu na godinu ranije?

-Tijekom 2018. godine evidentirali smo 1.068 prometnih nesreća ili 4.2% manje nego 2017. godine kada je evidentirano ukupno 1.115 prometnih nesreća. U 12 prometnih nesreća smrtno je stradalo 14 osoba, a u odnosu na 2017. godinu jedna osoba više. Evidentirano je 347 prometnih nesreća sa ozlijeđenim osobama ili 3.1% manje nego 2107. godine (358). U navedenim prometnim nesrećama teške tjelesne ozljede zadobilo je 116 sudionika ili 19,6% više nego 2017. godine (97), dok su 402 sudionika zadobila lake tjelesne ozljede što je u odnosu na prethodnu godinu 8% manje (437).

Svakako najbitniji  pokazatelj stanja sigurnosti u cestovnom prometu  je broj smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama koji je u blagom porastu, međutim kako isti pratimo i na višegodišnjoj razini uspoređujući pokazatelje za 2015-2016. godina kada je smrtno stradalo ukupno 35 osoba i 2017-2018.godina kada je smrtno stradalo 27 sudionika prometnih nesreća, prošlogodišnje stanje predstavlja određeni pozitivan pomak ali nedovoljan u odnosu na zacrtane ciljeve Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2011-2020. Naime, tim programom zacrtano je 50% smanjenje smrtno stradalih osoba na razini Republike Hrvatske, koji se također ne ostvaruje generalno na razini MUP-a.

Tijekom ove godine policijski službenici posebno će usmjeravati svoje aktivnosti na skupinu ponavljača najtežih prometnih prekršaja tzv. „recidivista“, na skupinu najranjivijih sudionika u prometu, a to su prvenstveno pješaci, biciklisti, mopedisti i motociklisti, bilo da su oni počinitelji ili oštećeni kao sudionici cestovnog prometa. Posebice će aktivnosti prometne policije biti usmjerene na suzbijanje četiri vrste prekršaja tzv. „ubojice u prometu“, a to su prije svega brzina i alkohol. Nekorištenje sigurnosnog pojasa kao vrlo bitnog elementa pasivne sigurnosti i korištenje mobitela za vrijeme vožnje koji uvelike odvlači pažnju vozača koji upravlja vozilom također su dio tih prekršaja.

S obzirom na navedene pokazatelje stanje sigurnosti u prometu na području PU karlovačke ocjenjujem povoljnim, ali smatram da imamo još puno prostora za poboljšanje te ćemo svoje aktivnosti usmjeriti upravo na podizanje opće razine sigurnosti u cestovnom prometu, jer svaka smrtno stradala osoba u prometu je velik i gubitak.

*Koje značajnije aktivnosti biste još željeli istaknuti vezano uz rad PU karlovačke?

-Svakako jedan od glavnih prioriteta u radu će biti provođenje pojačanih mjera i radnji na zaštiti državne granice te svih oblika krijumčarenja, ali i u segmentu prometa, odnosno poduzimanje mjera i radnji radi povećanja razine sigurnosti i smanjenja stradavanja sudionika u cestovnom prometu.

Zbog prirode policijskog posla ne mogu otkrivati planove i buduće aktivnosti koje će policija poduzimati, ali kao čelni čovjek, prvenstveno kao osoba s najvećom odgovornošću u Policijskoj upravi karlovačkoj, jamčim da ćemo uz dosadašnju i buduću pomoć Ravnateljstva policije i Ministarstva unutarnjih poslova u cjelini te nesebičan i profesionalan angažman svih zaposlenika i policijskih službenika, kao i do sada nastaviti poduzimati sve zakonom predviđene mjere i radnje, kako bi, usprkos mnogim izazovima, poput migrantske krize i ostalog, svim žiteljima Karlovačke županije, osigurali pravovremenost u usluzi, opću sigurnost, mir i svu potrebnu pomoć.

Od značajnijih aktivnosti ističem pojačano postupanje na prevenciji svih oblika kriminaliteta, posebice onog za građane najizraženijeg, a to su kaznena djela teških krađa i krađa, što osim samih policijskih aktivnosti podrazumijeva i uspostavljanje kontakata, te povećanje suradnje s nizom drugih institucija, organizacija civilnog društva i brojnih pravnih osoba. (sl)

Foto: I. Čepurkovski