Dani ponosa i slave – obilježava se 26. obljetnica vojno-redarstvene akcije Oluja

Prošlo je 26 godina od završne vojno-redarstvene akcije Domovinskog rata u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a njome su omogućene i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

VRO Oluja se i danas proučava na američkim vojnim školama kao primjer dobro provedene i pripremljene akcije koja može promijeniti tijek povijesti.

Nakon dugih priprema i analiza Hrvatska vojska i specijalne policijske postrojbe krenule su 4. kolovoza 1995. točno u 5 sati u napad duž crte bojišnice duge više od 630 kilometara, od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku.

Najveći uspjeh tijekom operacije postignut je već u prijepodnevnim satima idućeg dana, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin.

Zbog njegova strateškog i simboličkog značenja dan munjevitog oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a zatim i Danom hrvatskih branitelja.

Istodobno, operacijom Oluja hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput onoga u Srebrenici nepunih mjesec dana ranije.

Slavnom operacijom upravljao je tadašnji načelnik Glavnog stožera HV-a, general Zvonimir Červenko dok su zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, a specijalnu policiju vodio je general Mladen Markač. Hrvatske snage činilo je ukupno 200.000 ljudi, a tijekom operacije poginulo je 196 pripadnika Hrvatske vojske, njih 1.100 je ranjeno, a 15 ih se vode kao nestali. Gubici s druge strane bili su neusporedivo veći.

Valja podsjetiti kako je hrvatskim vojnicima uoči napada izdana stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih objekata, a tijekom akcije u medijima neprestano je ponavljan poziv hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im temeljem Ustava i ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.

Ipak, najveći dio Srba iz samoproglašene Krajine je, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio Hrvatsku.

Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su kako je većina srpskih civila napustila tzv. Krajinu prije dolaska Hrvatske vojske.

Foto: Arhiva Dinko Neskusil