Prvi Karlovački

D. Malović: Koliko će se radi promjene naziva mosta u Karlovcu bolje živjeti?

Autor: Marta Marinović

22.09.2021

Politika

Nakon što je HDZ-ov gradski vijećnik Tihomir Mamić na noćas održanoj sjednici Gradskog vijeća komentirao odlazak SDP-ovih vijećnika sa rasprave o imenovanju Koranskog mosta naglasivši kako ga taj isti odlazak podsjeća na odlazak SDP-ovaca iz Sabora kada se raspravljao o samostalnosti Hrvatske službenim priopćenjem danas se oglasio karlovački SDP. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Donošenje odluke o promjeni nazivlja ulica, trgova, mostova i ostalih toponima nije i nikada neće biti teška odluka već je to uvijek i jedino iskaz političke moći i političke volje onih koji su na vlasti.

Slobodni smo pitati g. Mamića (poznatog po „teškim“ odlukama) i njegov HDZ: “Koliko će se radi promjene naziva; danas mosta, jučer trga, a sutra ko zna čega, u Karlovcu bolje živjeti, koliko će porasti standard svakog našeg sugrađanina i hoće li oni koji su na rubu siromaštva (a ima ih) od sutra biti bogatiji i zadovoljniji?“ Stoga Vas g. Mamiću i HDZ pozivamo da već od danas počnete provoditi teške odluke i da recimo krenete od davanja otkaza vojsci stranačkih uhljeba koji su posao dobili samo radi plave iskaznice HDZ-a.

Možda bi takva (teška) odluka bila zalog neke nove, moderne, učinkovite i sretne Hrvatske.

A što se tiče laži o povijesnim činjenicama, naučili smo se na to od Vas i o tome nemamo što raspravljati ili podučavati, ali tek istine radi, ukoliko Vam se g. Mamiću da čitati, činjenice stoje ovako,:

Tog dana 25. lipnja 1991. na koji se g. Mamiću referirate, zastupnici u Hrvatskom saboru su trebali izglasati četiri odluke: Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti RH, Deklaraciju o proglašenju suverenosti i samostalnosti RH, Povelju o pravima Srba i drugih nacionalnosti u RH, te Ustavni zakon o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona za provedbu Ustava RH.

SDP je predložio svoj prijedlog ustavne odluke, koja je u načelu omogućavala udruživanje s državama bivše Jugoslavije ako bi one to željele, ali je i postavljala uvjete da JNA u Hrvatskoj ne može djelovati bez odobrenja Sabora i predsjednika Republike, a Narodna banka Jugoslavije bez pristanka Narodne banke Hrvatske. Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks rekao je da HDZ ne odbacuje ove prijedloge SDP-a „zato što ne bi bili na liniji suvereniteta RH“, već iz razloga što se „u ustavnu odluku ne mogu unositi odnosi koji se trebaju riješiti deklaracijom“.

Predsjednik SDP-a Ivica Račan potom je potvrdio da SDP podržava samostalnost Republike Hrvatske:

„Podržavamo i odluku i postupak suverenosti i samostalnosti Hrvatske, ali nezadovoljni smo što nije ustavnom odlukom izražena namjera da se otvori postupak udruživanja s drugim republikama i zbog toga ćemo glasati protiv ove odluke“, dok je za preostale tri SDP glasao „ZA“.

Iz Sabora su taj dan zaista i otišli neki zastupnici Srpske nacionalnosti, pripadnici različitih stranaka, koji su se praktički odmah po odlasku stavili na raspolaganje okupatoru.

A ako gospodin Mamić misli da je SDP nešto pogriješio na toj sjednici i da je njegov HDZ u to vrijeme bio strogo protiv ponovnog udruživanja Republike Hrvatske sa državama bivše Jugoslavije, uputit ćemo ga na sljedeća dva citata:

„Vi znate da je nama postavljena zamka da se, ako ikako bude moguće, Hrvatsku optuži da odcjepljenje. Stoga, umjesto povijesnih predavanja koja imaju predizborni karakter, valja naglasak dati na proces razdruživanja, koje istodobno nudi platformu za udruživanje na novim osnovama koje svijet podržava“ Drago Krpina, saborski zastupnik HDZ-a

„U isto doba sa postupkom za razdruživanje, mi i nadalje predlažemo ostalim republikama stvaranje saveza suverenih republika, kao suverenih država“ Franjo Tuđman, predsjednik Republike Hrvatske