Čuvajte baštinu naroda - danas je Međunarodni dan materinskog jezika

Već 20 godina 21. veljače cijeli svijet obilježava kao Međunarodni dan materinskoga jezika.  Prvi je to jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji, a stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja i u kasnijem učenju drugih jezika. On je važan faktor u osjećaju pripadnosti svome narodu.

Međunarodnim danom materinskog jezika želi se podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskoga kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti, a obilježavanje ovog dana ide k cilju promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja. Naš je jezik stoljećima bio potisnut i mijenjan, a Hrvati su ga morali spašavati na razne načine. Ipak, povijest se poigrala s našim jezikom i usprkos borbi za svoj jezik, godine potiskivanja su učinile svoje, a tome svjedoči iskrivljena uporaba pojedinih riječi i krivo navođenje pojedinih imena.

Današnji je dan prilika da ponovimo tvrdnju o pravu na posebnost vlastitog jezika, koji je neotuđiv dio našeg identiteta. Zahvaljujući njemu možemo učiti druge jezike, stjecati znanja i iskustva. U težnji čovjeka da spozna svijet, materinski jezik stoji na početku kao neosporni uvjet. Naše mišljenje, svijest i kreativnost upućeni su na njega kao na neupitno počelo.

O jeziku, rode, da ti pojem
O jeziku milom tvom i mojem!
O preslatkom glasu onom
U komu te mile majke
Usnivahu slatke bajke,
Koga šaptom i romonom
Duši ti se svijest probudi
Te ti spozna i uvidje
Da ti bolje nije nigdje
Do na tvoje majke grudi!

Petar Preradović, Rodu o jeziku

Upravo je današnji dan Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje prije šest godina uzeo kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, koji završava 17. ožujka, na dan objave „Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika".

Prošle je godine na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Hrvatski sabor proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva u spomen na „Misal po zakonu rimskoga dvora" iz 1483. godine, prve tiskane knjige na hrvatskome jeziku i glagoljičnim pismom. Tako Mjesec hrvatskoga jezika logično započinje materinskim jezikom, temeljem jezičnoga identiteta, ali i hrvatskom glagoljicom, temeljem hrvatskoga pismenoga identiteta jer je glagoljica prvo pismo kojim su Hrvati prije više od tisuću godina zapisivali riječi materinskoga, hrvatskoga jezika.

Foto:ihjj.hr