Čunović: „Za našu knjižnicu to je 50 godina razvoja, promjena, novih ideja i brojnih književnih susreta“

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ ove godine obilježava 50. obljetnicu svoje zgrade, prve u Hrvatskoj i široj regiji koja je namjenski projektirana za potrebe narodne knjižnice. Kamen temeljac položen je 1. kolovoza 1974., a zgrada je svečano otvorena 1976. godine. Projekt su izradili dr. sc. Mladen Vodička i prof. Dražen Juračić, a arhitektonsko rješenje nagrađeno je na Salonu arhitekture u Zagrebu 1976. godine.

Obilježavanje ove značajne obljetnice popraćeno je otvorenjem izložbe „Pola stoljeća zgrade Gradske knjižnice ‘Ivan Goran Kovačić’- od ideje do ostvarenja“, koja prikazuje razvoj projekta, od prvih inicijativa i prikupljanja sredstava do izgradnje i svečanog otvorenja knjižnice. Izložba je otvorena u srijedu, a uči otvaranja, ravnateljica knjižnice, Kristina Čunović osvrnula se na značaj obljetnice.

-Za našu knjižnicu to je 50 godina razvoja, promjena, novih ideja i brojnih književnih susreta. Naša zgrada prvenstveno je mjesto u kojem se čuvaju knjige i posuđuje knjižnična građa. Posuđuju se časopisi, novine, DVD-ovi, CD-ovi. gramofonske ploče, didaktičke igre, igračke, roboti, e-knjige, audio knjige i  brojna druga građa kao što i rukopisi i stare i rijetke knjige koje čak i digitaliziramo kako bismo ih sačuvali za neke nove mlade generacije. Kada je 1976. godine otvorena, ova je zgrada predstavljala veliki iskorak za našu knjižnicu, ali i za knjižničarstvo u Hrvatskoj i općenito, jer je to bila prva namjenski projektirana zgrada za potrebe jedne narodne knjižnice u Hrvatskoj i široj regiji. Prvi put jedna knjižnica dobila je prostor osmišljen upravo prema potrebama njezine djelatnosti, njezinih korisnika, ali njezinih usluga. Bio je to projekt koji je pokazao koliko je knjižnica važna za kulturni identitet grada i koliko je važno osigurati odgovarajuće mjesto u životu zajednice, istaknula je između ostalog.

Osvrnula se i na rad ove ustanove danas.

-Knjižnica je danas prostor cjeloživotnog učenja, poticanja digitalne pismenosti, kreativnosti, stvaralaštva i međugeneracijske suradnje. Naš je zadatak očuvati njezinu temeljnu ulogu, a to je posudba knjiga, ali istodobno razvijati nove usluge i sadržaje koji odgovaraju vremenu u kojem živimo. Jedan od naših važnih smjerova razvoja je upravo u smjeru održivosti i „zelene priče“ koja ima svoje uporište i u samoj arhitekturi zgrade. Gradska knjižnica svoju „zelenu priču“ razvija još od 2015. godine. Time smo željeli pokazati da knjižnica svoju ulogu u zajednici ostvaruje izvan svojih zidova i može sigurno biti aktivan sudionik u stvaranju odgovornijeg i održivijeg društva. Dogradnjom 2007. godine, dobili smo i „zeleni krov“. A 2019. godine ova izvorna zgrada energetski je obnovljena. Najnoviji korak u tom smjeru postavljanje je biosolarnog krova uz potporu našeg osnivača Grada Karlovca i upravo EU projekt Infire donosi prvi biosolarni krov na jednu od javnih zgrada u Hrvatskoj i u postavljena je nama na čast, upravo našoj ustanovi, naglasila je Čunović, te zahvalila svim djelatnicima koji su tijekom proteklih 50 godina pridonosili razvoju ove knjižnice, kao i svim ostalim ustanovama i institucijama koje su „učinile ovo mjesto važnim mjestom našega grada“.

Više o samom konceptu izložbe, prikupljenoj građi i njezinom značenju govorila je autorica izložbe, knjižničarka Maja Žužak Horvatić.

Prigodnim riječima okupljenima obratile su se i županica Martina Furdek Hajdin i zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić, te čestitale na značajnoj obljetnici ove  zgrada koja je već pet desetljeća jedan od ključnih simbola kulturne vizure našeg grada i mjesto okupljanja generacija Karlovčana.

Uz izložbu održana je i panel-diskusija „Knjižnice budućnosti – razvoj usluga i prostora u skladu s održivošću i Europskim zelenim planom“, na kojoj se razgovaralo o oblikovanju knjižnica u skladu sa suvremenim potrebama korisnika, utjecaju digitalnih trendova na knjižnične prostore i usluge te primjeni načela održivosti i zelenih politika.

Sudionici panela bili su istaknuti arhitekt i izvanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu Saša Begović, redovita profesorica na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku Sanjica Faletar, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac, te ravnatelj Gradske knjižnice Rijeka Niko Cvjetković.

Nakon panel-diskusije slijedi predstavljanje i razgledavanje biosolarnog krova knjižnice.