Prvi Karlovački

Bukove šume na Petrovoj gori redovito se pomlađuju i to prirodno, kažu šumari

Autor: Ksenija Begović

18.09.2021

Vijesti

Sječe li se previše šuma, pitanje je koje se u posljednje vrijeme sve češće postavlja u javnosti, osobito na karlovačkom području, a čelni ljudi Uprave šuma Podružnice Karlovac tvrde da šumama gospodare u skladu sa Zakonom o šumama. Osim toga, uvjeravaju da vode računa da se šuma redovito pomlađuje i obnavlja, a to su pokazali na području Petrove gore.

Unazad nekog vremena povećan je interes javnosti u odnosu na naše gospodarenje na području Podružnice i mi pozivamo javnost da aktivno sudjeluje u svemu što mi radimo, a na neki način želimo se prezentirati i ljudima  približiti kako i zašto gospodarimo vezano uz Zakon o šumama, kazao je upravitelj Uprave šuma Karlovac Marin Svetić.

Dodao je da se godišnje troši između 20 i 25 milijuna kuna na obnovu šuma te se na taj način vodi briga o stabilnosti eko sustava.

Šumari kažu da njihova struka iza sebe ima 250 godina iskustva, koliko se u Hrvatskoj organizirano gospodari šumama. Lokalitet Petrove gore izabrali su kao jedan od najstarijih i tipičnih šumskih predjela. Na 12 tisuća hektara prostore se bukova šuma, koja se periodično obnavlja.

Drvne zalihe na području Petrova gora – Petrovac su oko milijun i 400 tisuća. Na osnovu tih zaliha i stanja na terenu za svaki odjel i odsjek unutar tog šumskog kompleksa određujemo propise. Na temelju njih šumarije gospodare. U određenoj fazi dolazimo do oplodnih sječa kad ide pomlađivanje, odnosno do jedne smjene generacija, rekao je rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma mr. Tomislav Katić.

„Smjena generacija“ koju je spomenuo ide prirodnim putem, a kako je dodatno pojasnio Oliver Vlainić, rukovoditelj Odjela plana i analize i predsjednik Hrvatskog šumarskog društva to je model kojem sve više pribjegavaju i ostale europske zemlje.

Htjeli bismo da ljudi vide da nakon 10, 15, 20 godina mi na istom mjestu opet imamo šumu. Smatraju to šikarom, ali ta šikara je zapravo mlada šuma koju su šumari svojim radom i prirodnom obnovom podigli. U Hrvatskoj postoji Zagrebačka škola uzgoja šuma koja se uči na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije. Ona kaže da je najjeftinije, najekonomičnije i u konačnici najzdravije i najprirodnije obnavljati šume sjemenom vrsta koji se prirodno tu nalaze. Kako se ovdje nalaze najviše bukove i hrastove šume, sve njihovo sjeme koje padne na tlo mi zapravo iskoristimo i pomažemo mu svojim radovima da dobije dovoljnu količinu svjetla i da mi utrošimo najmanje sredstava da tu šumu obnovimo.

Vlainić je kazao da za razliku od srednje i sjeverne Europe gdje su šume danas uglavnom umjetne Hrvatska 250 godina ima princip prirodne obnove. Postoji udruga Pro Silva Europa, kojoj pripada i Pro Silva Croatia koja se bavi time da se Zagrebačka škola uzgoja protežira, a smatra se jednim od najboljih načina gospodarenja, napomenuo je Vlainić.

Javnost ne treba smatrati ako je neka šuma posječena da nije prirodno obnovljena. Nikad ne siječemo više od prirodnog prirasta. To je tzv. potrajno gospodarenje. Znači stalno imamo prirodne sastojine. Svaka vrsta drveća ima svoj vijek, primjerice obična bukva 100 godina, hrast kitnjak 120 godina, u tom vijeku oni mogu naploditi površinu, a stara šuma nema to kvalitetno prirodno naplođenje i to je zatvoreni ciklus, dodao je Katić.

Kako to izgleda na terenu pokazao je i objasnio revirnik Saša Marković. Pokazao je predjele gdje su stara stabla posječena prije pet godina gdje se već podigla mlada bukova šuma, a potom i one dijelove gdje je sječa bila prije 15 godina.

Dakle i nakon šume, šuma, poručuju šumari.