Branko Profozić: „Ovo je jedna od najlošijih pčelarskih godina, podbacile su sve paše i nestašica meda osjeća se već sada“

S povjerenikom Pčelarskog društva Karlovac, Brankom Profozićem razgovarali smo o ovoj pčelarskoj godini, problemima s kojima se pčelari suočavaju, bolestima pčela, o tome kako se sve to odražava na cijenu meda i drugim aktualnostima.

*Kako ocjenjujete ovu pčelarsku godinu?

-Od tri posljednje loše pčelarske godine, ova je možda i najlošija, zbog proljetnog mraza te niskih temperatura i kiše podbacile su sve pčelinje paše, a bagremovog meda nije ni bilo. Uz zimske gubitke na pčelinjim zajednicama, glavni neprijatelj pčelama je bila varoa praćena virusnim bolestima, a oni pčelari koji nisu prihranjivali pčele, pretrpjeli su goleme gubitke koji kod nekih iznose i 80 posto. 

*Kakvi su prinosi meda?

-Jedno vrcanje meda ove godine, a neki pčelari koji su imali loše zajednice nisu imali tu sreću. Nestašica meda se osjeća već sada tako da do kraja godine i početkom sljedeće meda neće biti. Sve to moglo bi dodatno povećati uvoz meda.

Da bi pčelari smanjili tu ovisnost o proizvodnji meda trebalo bi poticati oprašivačku djelatnost, odnosno naknadu od države  zbog brige o pčelama koje su neophodne u kompletnom prirodnom ciklusu. 

Dakle ne bi samo smjelo biti bitno koliko pčelar ima meda i pčelinjih proizvoda  nego to da bude adekvatno plaćen zato što održava pčele.

Kod nas ova djelatnost još uvijek nije prepoznata kao unosna, no i o njoj treba razmišljati kao o poslu budućnosti.

Pojačano prihranjivanje pčela

*Jesu li se pčele morale prihranjivati više nego što je uobičajeno?

-Umjesto da u ovom razdoblju pčele miruju i troše manje hrane, one upravo suprotno, lete i pojačano troše i traže hranu.

Stanje s pčelama postalo je jako ozbiljno unatrag tri godine zbog klimatskih promjena. Kako bi se što je moguće više smanjile štete, savjetujemo pčelarima da pojačaju ishranu pčela dodajući im stalno pčelinje pogače ili sirup.

*Je li i ove godine prisutna bolest pčela američka gnjiloća? 

-Budući da imamo prisutnost američke gnjiloće-bakterijske bolesti poklopljenog i nepoklopljenog legla, na par lokacija veterinarski nazor trajati će tri godine. Također sve prisutna varoa koja nam u kombinaciji sa virusnim bolestima zadaje najviše problema. Mislim da je riječ o tehnologiji i greškama pčelara o liječenju protiv varoe koje nije odrađeno kako treba i na vrijeme.

 *Kako se provodi prevencija i liječenje pčela?

-Pčele su kao i sve ostale životinje osjetljive na bakterije, viruse i parazite. Izazovi kojima su izložene u okolišu, uključujući i kemijske proizvode za zaštitu bilja, mogu imati značajne efekte na zdravlje pčela, posebice kad su pčele izložene različitim patogenima. Preko Nacionalnog pčelarskog programa država nam daje subvenciju za zdravstvenu zaštitu protiv bolesti pčela prije svega varoze. Naglasio bih dobru suradnju sa veterinarskom stanicom Turanj oko nabave lijekova kao i stručnu pomoć.

Med poskupio 20 posto

*Je li zbog svega navedenog med poskupio i koliko? 

-Zbog već navedenih problema, pomora pčela, smanjenja proizvodnje i povećanih troškova prije svega prihrane pčela, cijene su porasle za 20 posto u odnosu na prošlu godinu, pa su med cvjetni-livada i kesten 60 kuna, a medun 70 kuna.

*Dobivaju li pčelari i ove godine potpore?

-Grad Karlovac daje potpore male vrijednosti do 1000 kn za prihranu pčela (šećer i pogače) i subvenciju od 30 kn po matici (uvjet je da pčelari moraju  imati OPG i najmanje 30 košnica).

Ministarstvo poljoprivrede RH je na inicijativu Hrvatskog pčelarskog saveza izradilo Program potpore pčelarima zbog gubitaka medonosnog potencijala u iznosu od 20 kn po košnici temeljem podataka s terena o nedostatku pčelinje paše zbog stradavanja medonosnog bilja uzrokovanog nepovoljnim meteorološkim prilikama.

Ažuriranje podataka se počelo provoditi 1. rujna, a traje do kraja ove godine. Ažuriranjem evidencije pčelara i pčelinjaka za 2021. godinu pčelar ostvaruje pravo na subvencije u pčelarstvu, potvrde za registraciju pčelarskih vozila, „plavi dizel”, nacionalnu staklenku za med te sva ostala prava koja proizlaze temeljem broja pčelinjih zajednica iz Evidencije pčelara i pčelinjaka u 2021. godinu.

Aktivnosti će ovisiti o epidemiološkoj situaciji

*Koje aktivnosti provodi Pčelarsko društvo Karlovac?

-Zbog epidemioloških mjera i ograničenja okupljanja, aktivnosti koje planiramo kao što su „Dani pčela“, edukacije, predavanja i stručni edukacijski izleti ovisit će o epidemioloških mjerama u tom trenutku, a ne zaboravimo da nam većinu članova ipak čine stariji pčelari koje moramo čuvati.

*Koliko imate članova?

-Trenutno imamo 202 člana od toga 186 članova HPS-a sa oko 10.000 košnica. Pčelarsko društvo Karlovac je matično društvo u županiji, najstarije i najbrojnije po pčelarima, ali i najveće društvo u državi po članstvu u Hrvatskom pčelarskom savezu.

*Povećava li se njihov broj?

-Nažalost ne, imamo mali pad na prošlu godinu za 5 članova, naravno da na članstvo utječu i ove loše pčelarske godine.

*Ima li žena među članovima?

-Moramo se pohvaliti da imamo 24 pčelarke, također prvi puta u 91 god. postojanja Pčelarskog društva Karlovac  imamo za predsjednicu društva ženu Jasminku Alinčić.

Pčele u eko sustavu imaju jednu od najvažnijih uloga

-Pčele u ekosustavu imaju jednu od najvažnijih uloga od 100 vrsta usjeva koji čine 90% hrane, njih čak 71 oprašuju pčele. Svi dobro znamo da bez oprašivanja ne bi bilo plodova, pa tako ni hrane za nas i životinjski svijet, zaključuje Profozić.