Branko Profozić: „Ova pčelarska godina bila je iznadprosječno dobra posebno u prvoj polovici“

O ovoj pčelarskoj godini, prinosima i cijenama meda, bolestima pčela, aktivnostima Pčelarskog društva Karlovac i drugim aktualnostima razgovarali smo s Brankom Profozićem, povjerenikom Pčelarskog društva Karlovac.

*Kako ocjenjujete ovu pčelarsku godinu?

-Možemo reći da je ova godina dobra i iznadprosječna posebno u prvoj polovici godine. Dobar proljetni razvoj pčelinjih zajednica uvjetovan je izdašnim pašama naročito voćaka divlje trešnje. Rekordna paša bagrema podsjetila nas je na 2002. godinu. Osim vremenskih uvjeta pčelari su trebali pripremiti dobre zajednice. Međutim druga polovica godine, visoke temperature i suša znatno su skratile vegetaciju na upola kraće nego inače, a samim tim pčelinje zajednice ušle su u zimu brojčano slabije nego prijašnjih godina.

*Kakvi su prinosi meda?

-Prinosi meda bili su zadovoljavajući u prvom djelu godine ovisno o mikrolokacijama i prekomjernim temperaturama u drugom djelu kada su temperature išle iznad 35 stupnjeva. Tako da je prosjek kod bagrema od 20 do 30 kg po košnici, a lipa i kesten su podbacili 7 do10 kg po košnici. Neki pčelari imali su i vrcanje voćnog meda.

*Jesu li se pčele morale prihranjivati više nego što je uobičajeno?

-Klimatske su promjene postale sastavni dio pčelarenja na koje smo navikli u radu pčelinjim zajednicama. Pčelari koji nisu ostavili dovoljne zalihe meda kod zadnjeg vrcanja morali su stalno prihranjivati pčelinje zajednice kako bi mogle formirati mednu kapu iznad legla. Prihranu moramo završiti najkasnije do polovice rujna, nikako kasnije da ne iscrpimo zimsku pčelu.

Za uspješno prezimljavanje moramo osigurati 15 do 20 kg meda za zimske zalihe, a ako je uzimljavanje na dva nastavka i do 25 kg.

*Ima li i ove godine bolesti pčela i koje i kako provodite prevenciju i liječenje?

-I ove godine na području Belajske Vinice imamo evidentiranu američku gnjiloću-bakterijsku bolest poklopljenog i nepoklopljenog legla. Američku gnjiloću uzrokuje spora koja je vrlo otporna i može živjeti desetljećima u tlu. Bolest možemo prepoznati tako što je leglo šareno, tj. na njemu se nalaze otvorene i zatvorene ćelije, poklopci su malo ulegnuti i obično na sredini imaju rupicu. Ispod  poklopca uginula larva se raspada u tamnosmeđu ljepljivu i rastezljivu masu. Uvijek se može javiti i aktivirati, zato se samo zdrave i jake pčelinje zajednice mogu oduprijeti takvim bolestima.

U suradnji s veterinarskim inspektorom, te povjerenicima iz Duge Rese i Karlovca pregledat će se područje u promjeru od tri kilometra.

Ovisno o službenim laboratorijskim rezultatima pretrage, prema pravilniku o mjerama suzbijanja pčelinjih bolesti naređuje se spaljivanje i zakopavanje košnica.

Prijavi li vlasnik pčela zarazu pravodobno, tada ima pravo na obeštećenje štete koja nastaje zbog suzbijanja bolesti.

Osim američke bolesti, tu je još uvijek aktualna varroa, koja pospješuje virusne bolesti. Također, kontrola upotrebe pesticida u poljoprivredi i eliminacija nemarnih pčelara koji zapuštaju svoje pčelinjake su nam dodatno opterećenje.

*Kolika je prosječna cijena tegle meda ove godine?

-Ove godine, imamo dovoljne količine meda na tržištu, ali potrošači i dalje trebaju biti svjesni da će samo kupovanje direktno od pčelara garantirati kupovinu sigurnog i zdravog proizvoda. Kupnjom meda od domaćeg pčelara na kućnom pragu konzumiramo zdravi med, a ujedno pomažemo pčelarima da opstanu u sve težim vremenima nelojalne konkurencije. Međusobno povjerenje je ključ sigurne kupnje.

Ovisno o vrsti, meda cijena meda je oko 70 kuna.

*Kakva je situacija s potporama, ima li tu nekih promjena?

-Pčelar upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, Evidenciju pčelara i JRDŽ (Jedinstveni registar domaćih životinja) može ostvariti pravo na državne poticaje temeljem Nacionalnog pčelarskog programa. Trenutno se potiče u šest mjera, zdravstvena zaštita pčelinjih zajednica/suzbijanje varooe),kontrola kvalitete meda, obnavljanje pčelinjeg fonda, racionalizacija troškova selećeg pčelarstva, tehnička pomoć pčelarstvu i primijenjena istraživanja u pčelarstvu.

Za slijedeće razdoblje od 2023.do 2027 godine, osim dosadašnjih potpora na vidiku je potpora po košnici (oprašivanje pčela) i uvećanje potpora za 60 posto tj. 28,5 milijuna kuna po godini provedbe.

*Koje značajnije aktivnosti provodi Pčelarsko društvo Karlovac?

-Pčelarsko društvo Karlovac u svrhu edukacije provodi predavanja na temu tehnologija pčelarenja i novosti u pčelarstvu koja će se održati u studenom i prosincu. Planiramo edukativni izlet na XII međunarodni pčelarski sajam Dalmatina 5. studenog 2022 godine u Splitu.

Tu je i sudjelovanje u provedbi programa Mednoga dana u školama 7. prosinca ove godine. Također, slijedi ažuriranje evidencije pčelara i pčelinjaka za 2023. godinu. U subotu 8. listopada u Karlovcu ugostili smo pčelare iz Pčelarskog društva Varaždin u sklopu 24. susreta pčelara Karlovca i Varaždina

Na pčelinjaku Josipa Požgaja provozali smo se žitnom lađom i družili zajedno na OPG-u Martinović.

Ove godine planiramo održati tradicionalnu manifestaciju „XXV Dani pčela“ i XXII. ocjenjivanje sortnih gorskih vrsta medova koje će se održati u Zorin domu.

„Dani pčela“ održat će se u Zorin domu od 01.do 03 prosinca. U četvrtak, 1. prosinca u 18 sati je otvorenje pčelarske izložbe, u petak je dodjela priznanja pčelarima za nagrađene medove, a održat će se i zanimljivo predavanje za naše sugrađane vezano za pčelinje proizvode i zdravlje (apiterapija). Tom prilikom će i djeca iz karlovačkih vrtića i osnovnih škola imati prilike više saznati o pčelama i okusiti pčelarske proizvode.

Ovom prilikom zahvaljujemo Gradu i Županiji na financijskim potporama.

Obilježavanje zaštitnika pčelara Svetog Ambrozija održati će se u  crkvi Presvetog srca Isusova, gdje će se ujedno obilježiti dvadeset i prva obljetnica postavljanja kipa Sv. Ambrozija.

*Koliko imate članova i priključuju li se novi?

-Kao matično društvo najstarije smo i najbrojnije u Karlovačkoj županiji  i najbrojnije u Hrvatskom pčelarskom savezu sa 196 člana. Zadaća društva je osim promicanja, razvitka i unapređenje pčelarstva održati članstvo i zainteresirati mlađe na poticanje uzgoja pčela. Svake godine nam se pridružuju mladi pčelari.

*S kojim problemima se najviše suočavate?

-S obzirom na značaj pčela kao dijela poljoprivrede i sveukupnog sustava očuvanju biološke raznolikosti glavnog oprašivača, susrećemo se sa standardnim problemima od zdravstvenih, klimatskih, nekontrolirane upotrebe pesticida, patvorina meda do visoke cijene šećera i ograničenih količina koje su zadavale glavobolje pčelarima.