Božić je, slavimo rođenje Isusa Krista

Božić nije najveći kršćanski blagdan, ali zasigurno je jedan od najomiljenijih. Na taj dan kršćani diljem svijeta slave rođenje svog Spasitelja, Isusa Krista. Iako marketinški trendovi nastoje Božiću nametnuti drugačiji, komercijalni karakter, valja istaknuti pravu bit 25. prosinca. Božić je dan kada u naše domove dolazi mir, radost, nada i ljubav, a prije svega najvažnije, u Vaše domove i srca dolazi Krist.

Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Božić je dan kad je Svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši, da nas k sebi privuče, pa je Isus zato sveprisutni i bliski Bog. Sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti pa iz njega struje odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost.

Božić je ponajprije biblijski događaj. Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica.

Otajstvo Božića ima odraz i u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, a osobito u spletu običaja te u božićnim pjesmama i melodijama. Božićni običaji obnavljaju mnoge sadržajne i ljudski vrijedne čine upravljene očitovanju čovjekoljublja, od čestitanja i darivanja do pomirbe zavađenih i novog poleta u obiteljskom životu.

U Hrvatskoj se sve do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce iako je takva praksa u njemačkim pokrajinama još od 16. stoljeća, a zanimljivo je da su prva božićna drvca bila bjelogorična. (ma)