Blagdan je Velike Gospe

Tradicionalno se slavi 15. kolovoza svake godine. Taj dan je ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere, da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrslim sinom Isusom Kristom. To je završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. godine. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, između ostalog, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije.  Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae", odnosno "najvjernija odvjetnica Hrvata".

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju: svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, ono Majke Božje Trsatske na Trsatu, svetište Gospe Sinjske u Sinju, zatim svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, te svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Na području naše županije blagdan Velike Gospe tradicionalno se uz veliki broj vjernika proslavlja u župama Kamensko i u Novigradu na Dobri, te u svetištu Gospe od čudesa u Oštarijama.