Blagdan je Tijelova

Svake godine devetog četvrtka nakon Uskrsa slavi se Svetkovina Presvetog tijela i krvi Kristove, odnosno Tijelovo, jedan od značajnijih blagdana u katoličkoj liturgijskoj godini. Taj je blagdan itekako važan za Katoličku crkvu, jer je riječ o svetkovini u spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske, gdje se održavaju procesije oko crkve ili kroz središta gradova. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Obilježavanje Tijelova počelo je u 13. stoljeću kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Ona je puni mjesec protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje i kojom bi se častio Presveti oltarski sakrament.

Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga tijela i krvi Kristove, odnosno sv. euharistije.

Drugi važan događaj veže se uz euharistijsko čudo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik, lomeći posvećenu hostiju, zapazio da iz nje kaplje krv te se slijeva po oltaru. Nakon toga je papa Urban IV., 8. rujna 1264. objavio bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova – euharistije kao bi se svetkovina proširila na cijelu Crkvu, ali u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Sličan događaj zabilježen je i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise, pretvorbe kruha u tijelo, a vina u Isusovu krv, svećenik u kaležu ugledao pravu svježu krv.

Papa Julije II. istraživao je taj događaj i dopustio javno štovanje relikvije, što je učinio i njegov nasljednik papa Leon X.

Tijelovo je u Hrvatskoj 2001. proglašeno državnim blagdanom i neradnim danom.