Beskućništvo u Hrvatskoj rastući socijalni problem, bez „krova nad glavom“ 2.200 osoba

Svjetski dan beskućnika obilježava se 10. listopada. Tog dana organizacije iz čitavog svijeta, na različite načine provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti i ukazivanja na sve kompleksniju problematiku beskućništva i probleme beskućnika. Beskućništvo je u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu, rastući socijalni problem. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj, prema definiciji UN-a, oko 2.200 apsolutnih beskućnika, osoba koje nemaju „krov nad glavom“ te borave na javnim mjestima i mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje. Također, procjena je kako je više od 10.000 relativnih beskućnika, koji imaju „krov nad glavom“, ali bez osiguranih osnovnih standarda zdravlja i sigurnosti. U Hrvatskoj, još uvijek, postoji samo 13 prihvatilišta i prenoćišta koja se nalaze u Splitu, Kaštelima, Šibeniku, Zadru, Rijeci, Puli, Karlovcu, Zagrebu, Varaždinu i Osijeku te jedan hostelski smještaj u Dubrovniku. Ukupni smještajni kapacitet navedenih prihvatilišta je dostatan za oko 450 osoba, što je nedostatno za zbrinjavanje svih potrebitih, posebno u zimskim uvjetima. Povodom Svjetskog dana beskućnika  u Karlovcu je danas i sutra organiziran Nacionalni susret o beskućnicima. Tako je danas u restoranu Kristal održana javna tribina o beskućništvu.

-U ovome trenutku  nama je naglasak vezan uz pandemiju koronaviursa koja se najteže i najviše odrazila na najugroženiju skupinu našeg društva – beskućnike. Na ulici su, nemaju prilike provoditi epidemiološke mjere, zaštiti se i čuvati se. Naime, u većini gradova koji bi trebali skrbiti o njima i u ovom trenutku im osigurati dodatne kapacitete, nije poduzeto ništa. Prepušteni su nama koji se bavimo u prihvatilištima i prenoćištima njihovim privremenim smještajem, ali su ostali oni nezaštićeni koji su ostali na ulici. To je pak posebno izraženo u gradu Zagrebu gdje 700 -1.000 ljudi boravi na javnim mjestima ili objektima koji nisu namijenjeni za stanovanje. Poznato je da  na Glavnom kolodvoru u Zagrebu oko 100 osoba prebiva u vagonima i okolnim objektima i nemaju mogućnost da održavaju neke mjere da bi zaštitili ne samo sebe, nego i svoje sugrađane, izjavio je potpredsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar.

Dodao je da po njegovim saznanjima u populaciji beskućnika nema zaraženih koronavirusom.

-Doduše bio je jedan slučaj i došli smo do zaključka da imaju jako dobar imunitet, a s obzirom u kakvim uvjetima žive i kako im je, to nije ništa čudno.

Upitan koje bi bilo rješenje za te osobe Mlinar je kazao:

-Rješenje bi bilo da svi oni koji su obveznici financiranja skrbi o beskućnicima, a to su veliki gradovi - središta županija. Uz pomoć županija trebalo bi otvoriti neke programe za beskućnike, ne mora to uvijek biti prihvatilište ili prenoćište; može biti i dnevni boravak. Inicirali smo i provodili javne  tribine u nekim velikim gradovima koji nemaju nikakve programe. Navest ću primjer Siska gdje su na jednoj  takvoj tribini iz gradskog poglavarstva rekli da kod njih nema beskućnika, a ravnateljica Centra za socijalnu skrb je s druge strane navela da je 50 ljudi prijavljeno na adresi Centra za socijalnu skrb, a uz to još ima 30-tak onih koji su nigdje. Drugi je problem što u nekim gradovima nema udruga civilnog društva koje bi se prihvatile tog posla; možda prijavili neki projekt iz EU fondova. Mi veliki dio aktivnosti obavljamo upravo putem projekata, tako da sredstva dobijemo iz ministarstva nadležnog za socijalnu skrb ili iz EU projekata.

Na današnji dan u Karlovcu je 20 beskućnika: 16 muškaraca i 4 žene, izvijestio je Petar Banić predsjednik Udruge Milosrđe i nastavio:

-Imamo dnevni boravak u kojem osiguravamo ručak za 61 osobu koja dolazi u Centar za beskućnike. Ustvari, spomenuta 61 osoba je u riziku od beskućništva, a nama je interes da svi oni koji imaju neki smještaj pomoći im tamo gdje jesu. Veliki dio njih treba samo privremenu pomoć i najbolje je da ostanu tamo gdje jesu.

Banić kaže da trenutno nema potrebe za proširenjem kapaciteta.

-Tijekom zime dođe njih 30, ali da ima potrebe mi bi proširili kapacitete. Imamo na raspolaganju i stan od Grada koji za vrijeme korone koristimo za one koji dolaze u potrebu smještaja  kako bi zaštitili naš Centar od možebitne zaraze.

Grad Karlovac godišnje sudjeluje sa 130 tisuća kuna i plaća režije Centra, a Županija sudjeluje sa 70 tisuća kuna i plaća dnevni boravak.

Na današnjoj javnoj tribini u Kristalu bili su i županijska pročelnica Maja Vučinić Knežević te gradonačelnik Damir Mandić.

Dodajmo ovome da će  sutra od  10 do 13 sati članice Hrvatske mreže za beskućnike  predstaviti svoj rad na Šetalištu dr. Franje Tuđmana.