Baraćeve špilje: Bile su dom špiljskim medvjedima, pružale zaklon od osvajača, a danas...

Špilja koja je dom za sedamdesetak šišmiša, bogato arheološko nalazište, okružena netaknutom prirodom.  Tako bi se najkraće moglo opisati Baraćeve špilje kod Rakovice. Nakon „zimskog sna“ Baraćeve špilje se u ožujku otvaraju, tek što su otvorene koronavirus ih zatvorio. Mi smo iskoristili zadnju priliku da ih posjetimo, a pridružio nam se i speleolog Hrvoje Cvitanović kao vodič. Dočekali su nas i kroz špilju nas proveli Tihana Oštrina, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica koja nosi ime "Baraćeve špilje i čuvar prirode Slaven Vuković.

Za posjetitelje je otvorena i uređena Gornja Baraćeva špilja dok je Donja zaštićena zbog endemskih životinjskih vrsta koje u njoj obitavaju. Na ulazu u Gornju špilju imali smo kraki sat povijesti, jer su Baraćeve prvi put otvorene za posjete još  1892. godine, a čuli smo i priču kako se pred ulazom našla velika siga. Navodno ju je jedan od zapovjednika tadašnje Vojne krajine htio u svom dvorištu, ali je bila preteška za transport i ostala tu gdje je i danas.

Baraćeve špilje su tzv. utvrđene špilje i ljudi su se u njima skrivali u vrijeme prodora Turaka, a na ulazu su još uvijek zidovi izrađeni u to vrijeme.

-Nabrojali smo na području Rakovice sedam špilja koje su imale zid i bile su utvrđene. Od 2013. godine u suradnji s Javnom ustanovom naš Speleološki klub Ursus Spelaeus je radio arheološka istraživanja. Pridružili su nam se i američki znanstvenici sa sveučilišta Wyoming i njihovi studenti antropologije su proučavali ljudske ostatke u špilji, kazao je Cvitanović.

-Nađeni su srednjevjekovni nalazi, strelica, ukrasi, zrno kubure, sulica, odnosno vrh koplja i jako puno srednjevjekovne keramike i sve to se nalazi na restauraciji. Radili smo C14 analizu i oko 1500. godine možemo datirati te nalaze. Kasnije su nađeni i prapovijesni nalazi, dodao je.

U prvoj dvorani se nalazi veća hrpa guana, šišmišjeg izmeta, pojašnjava Slaven Vuković, ali je poprilično stara i napravili ju je nekad vjerojatno velika kolonija šišmiša.

-Trenutačno u špilji ima nešto više od 70 jedinki šišmiša, a imamo dvije vrste to su veliki i mali potkovnjak. Broj im je konstantan pa možemo reći da imamo stabilnu populaciju kroz posljednjih sedam godina koliko se monitoring provodi, kaže Vuković.

Druga je dvorana u špilji nazvana dvorana slonovih nogu zbog velikih stupova koji su zapravo nastali od siga.  Osim ljepote špilje zbog samih špiljskih ukrasa atrakcija je kostur špiljskog medvjeda, što je tek djelić paleontoloških nalaza.

-U ovom kanalu nazvanom Đavolje ždrijelo pronađen je kostur špiljskog medvjeda. Kad smo krenuli s projektom s Amerikancima s nama je bio i dr. Kazimir Micuinić paleontolog. Znali smo da je ovdje akademik Mirko Malec pronašao špiljskog medvjeda pa smo se nadali da ćemo pronaći još neki nalaz. Kolege iz društva iz Zagreba su nam rekli da postoje dolje kosti špiljskog medvjeda i čim smo se probili u taj kanal ubrzo smo pronašli kost špiljskog lava. Malo nas je to iznenadilo. Organizirali smo iskapanje i kroz te tri četiri sezone koliko su trajala iskapanja pronađeno je oko 100.000 kostiju. To je puno za jedan paleontološki lokalitet, a pogotovo ovako mali, jer je to bila mala sonda dva sa dva metra i dubine 80 centimetara, kazao je Cvitanović.

Za sada nema nalaza ljudskih kostiju, ali Cvitanović je optimističan da će ih biti u budućim iskapanjima.  Uz kosti spomenute dvije životinje iz ledenog doba nađene su još i kosti hijene, jedan dio nosoroga, konja i jelena. I u tom dijelu špilje nađeni su i srednjevjekovni nalazi, a Hrvoje je posebno istaknuo dobro očuvanu mamuzu.

Baraćeve špilje dio su zaštićenog krajobraza koji se prostire na oko pet kvadratnih kilometara kroz tri naselja u općini Rakovica: Nova Kršlja, Stara Kršlja i Grabovac.

-Radi se o zaštićenom lokalitetu koji predstavlja tipični hrvatski kontinentalni krš. To su miješane šume graba, bukve i javora u plitkim tlima. Reljef je pun krških oblika, vrtača, izvora, ponora, špilja, jama, a prostor se odlikuje i po suživotu čovjeka s tim istim kršem. Ljudi su živjeli s tom prirodom, a  tako nastojimo i danas, rekao je Slaven Vuković, dodavši da Javna ustanova godinama provodi brojna istraživanja.

Za sada bogatstvo nalaza iz špilja, ali ostalih istraživanja Javna ustanova nema gdje predstaviti javnosti kako je rekla ravnateljica Tihana Oštrina, ali nadaju se da će se to promijeniti. Prije tri godine pokrenuli su europski projekt Kuća špilje.

-Taj projekt smo kandidirali 2017. godine na javni poziv za financiranje iz europskih sredstava. Projekt nam je odobren, potpisali smo ugovor i sad smo u fazi provedbe. Trenutačno radimo na završetku projektne dokumentacije. Taj posjetiteljski centar je sad preimenovan i zvat će se Speleon. Sam naziv asocira na to što taj centar predstavlja, a gradnja bi trebala krenuti krajem ove godine. Unutra će najvažniji dio biti upravo muzejski koji će predstavljati teme iz kulturne i prirodne baštine, a osim toga imat će i ugostiteljske sadržaje, prostorije za edukativne radionice, jednu veliku kongresnu dvoranu i uredske prostorije. Unutar centra će se formirati i speleološki dokumentacijski centar s knjižnicom i depo za sve nalaze koje imamo, istaknula je Oštrina.

Centar će imati oko 1.200 kvadrata i uz njegovo otvaranje područje Baraćevih špilja moći će primiti puno više posjetitelja, a nadaju se i produžiti njihov boravak.

-Partner na projektu NP Plitvička jezera i prilikom osmišljavanja  ciljevi su bili da na našem području stvorimo javnu turističku infrastrukturu koja može primiti veći broj posjetitelja, a da istovremeno Nacionalni park može disperzirati svoje posjetitelje u naše područje.

Naime, sada je funkciji Gornja Braćeva špilja s limitiranim dnevnim kapacitetom od 400 posjetitelja, a nakon otvaranja  Centra kapaciteti će biti i do 1.500 ljudi dnevno.

-Radimo sezonski i počinjemo od ožujka, kada radimo vikende, petkom , subotom i nedjeljom prema redovitom radnom vremenu, a od 1. travnja pa do kraja listopada radimo svaki dan. Zimi ne radimo zbog hibernacije zaštićenih stanovnika špilje, a to su šišmiši. Kroz posjetiteljski centar bi produžili sezonu i turisti će moći dolaziti kroz cijelu godinu. U Nacionalnom parku tijekom zime, u siječnju i veljači zabilježe 20.000 posjetitelja, a to je naš godišnji doseg, napomenula je Oštrina.

Od dva milijuna posjetitelja Plitvica godišnje okolne općine gdje su smještajni kapaciteti bilježe oko 500.000 noćenja, što znači da milijun i pol samo prođe, a Oštrina vjeruje da će to ovaj projekt promijeniti.

U sezoni Baraćeve špilje uglavnom  posjećuju stranci, a tijekom ostalog dijela godine dolaze organizirane grupe djece.

-Radimo dosta na tome da se promoviramo na domaćem tržištu.  Moram reći da u Hrvatskoj nismo baš poznati, rekla je ravnateljica Javne ustanove.

U planu su im novi sadržaji na izletištu i oko špilje, tri pješačke staze, uređenje dječjih igrališta, prostor za posjetitelje koje dolaze na biciklima, uređenje odmorišta za posjetitelje koji dolaze na konjima i amfiteatar gdje će se održavati manifestacije. Najpoznatija je  obilježavanje Međunarodne noći šišmiša, koja okuplja veliki broj ljudi, dodala je zaključno Tihana Oštrina. (kb)

Foto: Dinko Neskusil