U narednih pet godina dogovorili smo ostvarenje arheološkog parka. Zamišljeno je tako da bi se ovdje moglo doći i s info panoa pročitati i vidjeti o čemu se tu radi, najavila je dr. Ana Azinović Bebek

Arheološka istraživanja kod Generalskog Stola, nalazi lokaliteta Crkvišće Bukovlje uskoro dostupni posjetiteljima

VIŠE IZ RUBRIKE

    Nedavno je završila druga petogodišnja faza arheoloških istraživanja na lokalitetu Crkvišće Bukovlje u Gornjem Bukovlju. Kasnoantička utvrda Crkvišće istražuje se već deset godina, a zadnjih pet godina u suradnji s austrijskim Sveučilištem u Grazu.

    Posjetili smo Crkvišće, gdje nas je dočekala voditeljica istraživanja doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog restauratorskog zavoda za arheološku baštinu, a kako smo čuli od nekih koji su radili na iskapanju – najbolja šefica na svijetu.

    -Od 2012. godine traju istraživanja ove kasnoantičke utvrde koju nazivamo Crkvišće Bukovlje. Do sada smo pronašli tragove obrambenih zidova, crkve s narteksom i sedam objekata za stanovanje. Sve je istraženo, jedan dio toga je konzerviran i prezentiran tako da će se sada nalazište i moći razgledati. Konzervirana je crkva, konzerviran je objekt pokraj crkve za koji pretpostavljamo da je vrlo vjerojatno župni dvor, konzervirana je jedna kula i veliki obrambeni zidovi, 2,5 metara širine i skoro dva metra visine u dužini od negdje 50-ak metara. To se sada može doći i vidjeti, kazala je Azinović Bebek.

    Dodaje kako su izuzetno zadovoljni suradnjom s austrijskim kolegama te se nadaju da će se suradnja nastaviti i u budućnosti.

    -Prvih pet godina smo istraživali samostalno, a s obzirom da je to zanimljivo i slabo istraživano područje, kako u Hrvatskoj, tako i u Austriji, imali smo priliku ostvariti vrlo ugodnu i plodonosnu suradnju s Institutom za antiku Sveučilišta u Grazu, njihovim odjelom koji se bavi isključivo arheologijom. S njima zadnjih pet godina istražujemo ovo nalazište što nam je bilo vrlo vrijedno i što se tiče iskustva i financijski jer su nam pripomogli dosta velikim sredstvima pa smo mogli istražiti i više. Vjerujem i nadam se da to nije kraj suradnje. Mi ćemo kroz sljedećih godinu dvije obraditi sav materijal i nalaze koje imamo, organizirati izložbu koja bi bila prezentirana u Zagrebu, Grazu i naravno u Karlovcu, gdje će na kraju nalazi biti i trajno pohranjeni. Izaći će naravno i publikacija o svemu. Dakle kolege Austrijanci neće više istraživati, ali će raditi na obradi materijala, a mi ćemo nastaviti s istraživanjima.

    Nastavku suradnje nada se i profesor Manfred Lehner s Instituta za antiku Sveučilišta u Grazu. Kako je istaknuo, najvrjedniji dio suradnje je da su njegovi studenti imali priliku istraživati i raditi i stjecati dragocjena iskustva za svoju buduću profesiju. Zato se nada da će iduće godine uspjeti poslati barem studente.

    -U 2024. godini možda ponovo počne suradnja na period od pet godina, vidjet ću mogu li osigurati budžet za to u Grazu, kazao je Lehner napomenuvši da u Austriji nema ovako očuvanih utvrda iz perioda kasne antike.

    - Ovakve impresivne zidove nemamo u Austriji gdje bi se moglo vidjeti obrise utvrde, mi imamo samo manje ostatke. Zato su moja prva briga studenti, kojima je omogućeno da to ovdje vide. I rezultati su ove godine stvarno impresivni jer smo saznali puno o fazama života u utvrdi, tako da smo produbili našu znanstvenu suradnju, a ne samo prijateljstvo. Naše Sveučilište u Grazu ima nekoliko projekata suradnje u inozemstvu, na Cipru, u Grčkoj, bili smo u Albaniji, Turskoj, ali najbolju suradnju smo ostvarili ovdje u Hrvatskoj, istaknuo je profesor Lehner.

    Naime, utvrda nazvana Crkvišće Bukovlje datira iz 4. stoljeća, odnosno kako je rečeno iz perioda kasne antike. Istraživanja su, međutim, započela jer se pretpostavljalo da se radi o crkvi iz vremena turskih osvajanja.

    -Naš prvi dolazak na nalazište bio je zahvaljujući kolegi Krešimiru Ragužu iz Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Ustvari smo došli ovdje istraživati srednjevjekovnu crkvu. Međutim, nalazi su nas iznenadili, točnije oduševili jer takvo što u kontinentalnom dijelu Hrvatske do sad još nije istraživano. Na onom dijelu koji gleda na stari grad Zvečaj smo pronašli ostatke jednog oružja na motku koje se zove glefa i jedne keramičke posude tako da je očito ovdje netko obavljao stražu, nadzirao prostor za vrijeme osmanlijskog prodora na ovo područje jer je područje između Mrežnice i Korane bila ničija zemlja i tu su stalno bile čarke. Tako da je zasigurno ovaj prostor u 15. stoljeću ponovo korišten. To je zapravo jedina potvrda kasnog srednjeg vijeka, ali ne i da se živjelo ovdje, pojasnila je Azinović Bebek.

    Nalazi su, dakle, pokazali nešto posve drugo, ali još je puno neodgovorenih pitanja koja muče arheologe pa se istraživanja nastavljaju.

    -Ono što sada prema nalazima, radio-karbonskim analizama i različitim drugim metodama usporedbe sa sličnim utvrdama na području Slovenije i Austrije možemo zaključiti da je funkcionirala negdje od 4. do 6. stoljeća. No, to je vrlo uvjetno jer mi kraj života na ovoj utvrdi ne vidimo. Nije nam apsolutno jasan. Ono što vidimo su dvije faze života. Dakle negdje u 4. stoljeću počinje gradnja utvrde s ovim velikim masivnim zidovima i negdje tijekom 5. stoljeća kad se gradi crkva koja u to vrijeme preuzima ulogu administrativnog upravljanja državom što se i ovdje vidi. Ona je smještena na najvišem položaju, dominira prostorom i sve se praktički odvija oko nje. Tada se rade i preinake na zidovima, dodaju se kule, šire se smanjuju.. Sad nam predstoji analiza nalaza, dvije faze možemo potvrditi za treću nismo sigurni, mogla bi ići i u 6. stoljeće i to bi moglo biti vrijeme dekadencije kada prestaje život ovdje, dodala je voditeljica istraživanja.

    Zanimljivo je da je svojevrsni arheološki kamp organiziran samo tijekom tri tjedna u godini pa se logično nametnuo pitanje što se može napraviti u tako kratkom vremenu.

    -Tri tjedna istražujemo, a onda povremeno dolazimo u nadzore, radimo konzerviranja zidova… Možda se čini kratko, ali stigne se napraviti puno, iznenađujuće puno. Ta su tri tjedna intenzivna, uvijek nas ima puno i u tome periodu istražimo 200-tinjak kvadrata, dodaje Azinović Bebek.

    Naime, za vrijeme istraživanja arheolozi i studenti te kolege iz Austrije smješteni su u obližnjem ugostiteljskom objektu u Zvečaju. Počinje se raditi u osam sati ujutro i na nalazištu su cijeli dan. Na samom nalazištu su izgradili privremenu nadstrešnicu i malu kuhinju na otvorenom, gdje se sklanjaju za vrijeme najvećih vrućina ili od kiše.

    Kako je već i profesor Lehner napomenuo vrijedno je to iskustvo za studente, pogotovo one koji se prvi put nađu na iskapanjima. Ima tu i malog natjecanja jer svaki se predmet bilježi, ali i tko ga je našao. Iako su većina studenti u Crkvišću susrećemo i poznato lice Natašu Cvitanović, možemo  reći veteranku na iskapanjima (ali ne zbog godina). Arheologijom i iskapanjima se počela baviti uz supruga Cvitu koji se iskapanjima bavi duže od 20 godina.

    -Ja sam entuzijast. Bavim se arheološkim iskapanjima čisto iz svog zadovoljstva jer me zanima povijest, želim otkriti na koji su način ljudi u povijesti živjeli, a tim iskapanjima i nalazima to uspijevamo na neki način. 

    Arheološka iskapanja laicima izgledaju kao dosadan i spor posao, ali Nataša kaže drugačije.

    -Nije dosadno. Kad kreneš kopati stalno imaš neke promjene. Vidiš kako je ovdje crvenkastija zemlja, pa je crna zemlja, pa negdje bude smeđa zemlja s komadima keramike, pa onda dobiješ neku „sterilnu“ zemlju gdje nema ničega… Svaki taj sloj koji je različite teksture i boje i po količini nalaza,  neki je mali period događanja na tom prostoru. I onda kroz sve te promjene pokušavaš otkriti i interpretirati što se tu dešavalo. Recimo, ovdje imaš Rim, prapovijest, a unutar Rima i prapovijesti opet imaš više vremena što se može „skužiti“ po tipovima keramike i drugim nalazima. Tako da, vjeruj mi, nikad nije dosadno. Dosadno je jedino kad je samo šuta i kamen i kad se to makne i otvori ti se ovako nešto, nema dosade. Gdje ti vidiš samo zemlju, ja vidim priču, pojašnjava Nataša dok nam pokazuje što možemo vidjeti u ostacima objekta za koji se pretpostavlja da je služio za stanovanje.

    Crkvišće nije značajno za znanstvenike, ono je i jedan od budućih aduta turističke ponude općine Generalski Stol. Dr. Ana Azinović Bebek zadovoljna je suradnjom s načelnikom i Općinom i dodaje da se s time ne susreću baš često. Crkvišće zainteresirani posjetitelji mogu razgledati već sad.

    - Općina nas financijski prati koliko može, no nama je još važnije da smo mi u narednih pet godina dogovorili ostvarenje arheološkog parka. Zamišljeno je tako da bi se ovdje moglo doći i s info panoa pročitati i vidjeti o čemu se tu radi. Jedan dio prezentacije se već može vidjeti, na koji će način biti prezentirana crkva i ova kuća pored, one su u potpunosti konzervirane. Trebat će naravno organizirati organizirana vođenja, bilo za školske ili vrtićke grupe, ili za turiste koji će ovdje dolaziti i uživati u prirodnim ljepotama, istaknula je.

    Načelnik općine Alen Halar napominje da je turizam u Generalskom Stolu dosta razvijen zahvaljujući Mrežnici, te da raste broj smještajnih kapaciteta.

    - Ovaj nam lokalitet daje dodatnu vrijednost. Tako će naši posjetitelji, turisti moći obići i ovaj lokalitet i zahvaljujemo doktorici Ani na suradnji. Općina prati financijski koliko može ova istraživanja, tako smo kupili dio zemljišta i upravo sad rješavamo pristupni put koji bi olakšao dolazak na sami lokalitet i nadamo se da ćemo to iskoristiti u neke turističke svrhe, zaključio je načelnik.

    Foto: Dinko Neskusil