Dr. Hunjak: Nužna je racionalizacija uporabe antibiotika te dodatna edukacija medicinskog osoblja u njihovoj uporabi i potrošnji
Antimikrobna rezistencija jedan od četiri glavna problema medicine
VIŠE IZ RUBRIKE
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo Karlovačke županije danas organizira skup pod nazivom „Antimikrobna rezistencija i infekcije uzrokovanje rezistentnim mikroorganizmima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj“. Kako bi racionaliziralo nepotrebnu uporabu antibiotika, unaprijedilo edukaciju medicinskog osoblja, posebice djelatnika u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite; pedijatara, ginekologa, liječnika obiteljske medicine, medicinskih sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, ali i šire javnosti, nužno je širiti svijest o uporabi i potrošnji antibiotika.
-Antimikrobni lijekovi ili antibiotici su izuzetno vrijedni lijekovi koje moramo čuvati za stroge indikacije. Dakle, njima liječimo bakterijske infekcije; ukoliko imamo prehladu, laganu virusnu infekciju, dva dana neku laganu temperaturu, ne moramo odmah posezati za azitromicinom, za klavocinom, za nekim konkretnim antimikrobnim malo pretežim i prejakim lijekovima. Pokušajmo shvatiti važnost toga da je potrebno slušati medicinsko osoblje. U slučaju nekih laganih respiratornih oboljenja koja su u ovom zimskom razdoblju itekako učestala, treba pokušati nekim simptomatskim mjerama i zapravo nekako osvijestiti se da ukoliko ćemo pretjerano uzimati antibiotike. Naime, doći ćemo do situacije u kojoj kada budemo imali zaista ozbiljan problem teške bolničke infekcije, naše bakterije neće biti više podložne liječenju antibioticima, rekla nam je voditeljica Službe za mikrobiologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo prim. dr. Blaženka Hunjak.
Otpornost ili rezistencija bakterija na antibiotike jedan je od najvećih problema današnje medicine, upozorava dr. Hunjak.
-Radi se zapravo o tome da je antimikrobna rezistencija jedan od četiri glavna problema medicine i po analizi Svjetske zdravstvene organizacije. Predviđa se zapravo da se do 2050. godine biti moguće 10 milijuna smrtnosti godišnje u čitavom svijetu bude povezano upravo s rezistentnim mikroorganizmima na antimikrobne lijekove. Dakle, to je jedna dramatična procjena za koju se nadamo da se neće dogoditi, a mogla bi biti posljedica upravo nekritičnog, neadekvatnog i pretjeranog uzimanja antimikrobnih lijekova. (m.m.)