„Nikada se ne treba ustručavati ili sramiti potražiti pomoć“

„Mens sana in corpore sano“, odnosno „Zdrav duh u zdravom tijelu“ stara je poslovica koja se već vjekovima pokazaju istinitom. Održavanje fizičkog zdravlja jednako je važno kao i održavanje mentalnog.

-Najbolji dokaz tome su psihosomatske bolesti poput gastritisa, arterijske hipertenzije ili bolnih sindroma koji nastaju pod dužim utjecajem psihičkih smetnji. Time se posebno bavi znanstvena disciplina psihoneuroimunologija koja istražuje „začarane krugove“ i međuodnos psihe sa živčanim, endokrinološkim i imunološkim sustavom, osobito pod utjecajem stresa i reakcijama tijela na stres, ističe nam voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja dr. med. Igor Salopek.

Užurbani život današnjice ne pruža čovjeku puno vremena da bi se mogao posvetiti svome mentalnom zdravlju. Stres i užurbanost upletu svoje prste u naše živote i nažalost, napakose našem mentalnom zdravlju. Možemo reći kako mentalne bolesti imaju nekoliko kategorija.

-Na prvom su mjestu anksiozni poremećaji u kojima prevladava osjećaj preplavljujućeg straha, tjeskobe, uznemirenosti i zabrinutosti. Zatim slijede poremećaji raspoloženja s depresijom na vodećem mjestu. Izuzetno je velik broj osoba koje boluju od ovisnosti, supstanci poput alkohola i ilegalnih droga te ponašajnih ovisnosti kao što je kockanje, klađenje, ovisnost o internetu i videoigrama.

Na mentalno zdravlje utječe nekoliko čimbenika, s jedne su strane genetske predispozicije i biokemijski procesi, a s druge su psihički i socijalni čimbenici, poput ličnosti pojedinca, neadekvatnih odnosa, životnih opterećenja, rizičnih stilove života, utjecaj stresa i sve ostale okolnosti koje narušavaju kvalitetu psihičkog života. Valja istaknuti kako psihičke smetnje najčešće nastaju kroz duži vremenski period, a čak ih dvije trećine nastane do završetka adolescencije.

-Nažalost, nerijetko se ne prepoznaju na vrijeme pa su time i pristupi osobama sa psihičkim smetnjama manje učinkoviti u odnosu na one koji se prije jave stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja. Jedna je od mojih važnijih poruka da se nikada ne treba ustručavati ili sramiti potražiti pomoć.

Mentalno oboljele osobe često vuku sa sobom teret, etiketu, stigmu u društvu. Upravo zbog te stigme one se ne mogu potpuno ostvariti, postignuti svoje ciljeve, a čak niti sanjariti o svijetu koji neće na njihovo stanje čudno gledati.

-Od same stigme, još gora je autostigma – fenomen kada osoba s iskustvom psihičke smetnje sama vjeruje da je manje vrijedna i da ne zaslužuje realizirati se u svojoj punini. Zato je potrebno o psihičkim smetnjama razgovarati, senzibilizirati širu javnost, promovirati mentalno zdravlje, pripremati antistigma kampanje te pažljivo koristiti naš rječnik. Osobe nisu bolesti, dijagnoze ili šifre, već puno više i šire od toga: naši članovi obitelji, prijatelji, kolege, susjedi, poznanici.

Korona-situacija uzela je danak mentalnom zdravlju brojnih ljudi, a ujedno i brigu o istom bacila u drugi plan. Štoviše, zanemaren je utjecaj ove zdravstvene krize na čovjekov duh i psihu. Igor Salopek nam ističe kako je istraživačka grupa s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dokazala kako je tijekom korona-krize došlo do udvostručenja smetnji iz anksiozno-depresivnog spektra. Tijekom prvog korona-vala u proljeće, na području Karlovačke županije su paralelno funkcionirale dvije telefonske linije za psihosocijalnu pomoć. Takav vid pomoći ljudima bio je nužan jer kada društvo pogodi globalna kriza važno je ostati zajedno i davati si međusobno konstantnu podršku. U toj situaciji je vrijedila i ona poznata uzrečica – „Svi za jednoga, jedan za sve“, a upravo je ta situacija primorala sve na kreativniji oblik rada.

-Osobno sam zaista ponosan na naš prvi karlovački virtualni Klub liječenih alkoholičara. Naime, znajući da gubitkom kontinuiteta fizičkih sastanaka Klubova liječenih alkoholičara mnogima prijeti recidiv bolesti, vrlo brzo smo naše sastanke „utorkom u 18 sati“ prebacili na online platformu i time kroz tri mjeseca redovno organizirali terapijsku zajednicu omogućavajući nastavak oporavka naših članova. Zato je u koronapandemiji važno držati fizičku distancu, no nikako ne i socijalnu distancu! Na kraju, podsjećam i da je svaka kriza ujedno i prilika! Prilika za pojedinca, obitelji, društvo u cjelini. Prilika za rast, poboljšanja i pozitivne promjene.

Razgovor je uvijek dobar početak!

Svoje mentalno zdravlje možemo najbolje očuvati ako se okružimo pozitivnom i zdravom okolinom, odnosno važno je voditi računa o provođenju vremena i razgovoru s bližnjima. Treba uzeti vrijeme za sebe te ga iskoristiti čitajući ili učeći, probuditi tijelo fizičkom aktivnošću, održavati uravnoteženu prehranu, odmoriti i spavati koliko god je potrebno za odmor tijela te prestati konzumirati alkohol i cigarete. O mentalnom je zdravlju uvijek potrebno govoriti i educirati, a prilika građanima da nauče nešto više o toj temi je subota, 10. listopada.

-Ove godine uz slogan „Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“ želimo senzibilizirati širu javnost o psihičkim izazovima posebno u ovo izazovno doba. Tom prigodom Gradsko kazalište Zorin dom će tijekom subotnje večeri biti "obojano" svjetlima reflektora u zeleno - boju mentalnog zdravlja. U 18 sati članovi Karlovačke plesne reprezentacije izvest će ulomak iz predstave "Nuspojavus" te prolaznike pozvati na interakciju i razgovor sa stručnjacima iz Integrativnog centra mentalnog zdravlja, kao i članovima Savjeta mladih Karlovačke županije.

Ako u svojoj okolini uočimo osobu koja pati o neke vrste mentalne bolesti, prema riječima dr. Igora Salopeka, trebamo im dati podršku, razumijevanje, educirati se, ne osuđivati, ne koristiti jezik stigmatizacije i poručiti im da smo uz njih. Razgovor je uvijek dobar početak i ima ogromnu terapijsku vrijednost