Sklonište u Utinji: U vrijeme korone proces udomljavanja povećao se dvostruko

Sklonište za nezbrinute životinje u Utinji, udaljeno je 23 kilometra od Karlovca, nalazi se u netaknutoj prirodi, vlasništvo je tvrtke CRPK d.o.o i mjesto je gdje traumatizirane i napuštene životinje nalaze svoj mir i sigurnost, kaže voditelj Krešimir Lemić.

Zanimalo nas je kakva je trenutna situacija, obzirom da su ljetni mjeseci uvijek kritični, jer „vlasnici“ svoje ljubimce tada nerijetko ostavljaju i odlaze na godišnji odmor

-S velikim zadovoljstvom možemo reći da je trenutna sitaucija u skloništu nikad bolja.

U pogledu zootehničkih uvjeta za pse i infrastrukture koja je u skladu sa svim Zakonima i Pravilnicima o dobrobiti životinja, smještajnih kapaciteta koji su prošireni u zadnjih godinu dana, a sve kako bi napuštene životinje imale što bolje uvjete tijekom vremena dok su kod nas, te ono najvažnije u pogledu udomljavanja napuštenih životinja iz našeg skloništa.

U Skloništu je trenutno 41 pas, razvrstanih u 3 kategorije, štenci, mladi te odrasli.

Sklonište zbrinjava i velike životinje. Sa skloništem za velike životinje počeli smo na početku ove godine na što smo izrazito ponosni, jer smo među rijetkima u Hrvatskoj koji zbrinjavamo velike životinje. Od tada je kroz sklonište za velike životinje ukupno zbrinuto sa javnih površina 28 velikih životinja, od toga jedna ovca, 17 koza i 10 konja. Velike životinje dođu kod nas tako što izlazimo na intervenciju po pozivu policije ili komunalnih redara, jer su iste zatečene na javnim površinama ili prometnicama  bez prisustva vlasnika koji na njih ne paze.

Koje sanitarne uvjete morate provoditi na životinjama, te jesu li troškovi veći ili su ostali isti?

-Što se tiče mjera koje moramo provoditi one se razlikuju po tome radi o velikim ili malim životinjama. Ako se radi o psima prvo i osnovno što se radi kada se izađe na intervenciju na poziv žurnih službi, komunalnih redara ili samih građana je provjera samog psa, da li je označen mikročipom, ako je označen mikročipom uvidom u sustav Lysacan dođe se do saznanja o vlasniku te se potom pas odmah vraća vlasniku.

Ako se do vlasnika ne može odmah doći i stupiti u kontakt, pas se do dolaska smješta u sklonište i fotografija se objavljuje na našim internet stranicama pod pronađenim psima te svim podatcima koji su potrebni da bi ga vlasnik prepoznao i došao po njega.

Ukoliko pas nije označen mikročipom, pas se po dolasku mikročipira, tretira protiv unutarnjih i vanjskih nametnika, ako je štene cijepi se i protiv zaraznih bolesti te se potom smještaju u karantenu 10 dana gdje se obavlja klinički pregled psa i promatranje psa kako bi se isključila bjesnoća, a zatim se onda i cijepi protiv bjesnoće.

Psi koji su po isteku karantene trenutno spolno zreli se i kastriraju te se po oporavku od kastracije smještaju u boxove zavisno o dobi, veličini i temperamentu gdje provode vrijeme do udomljenja.

Kada se radi o „gradskim“ mačkama one se liječe ako su ozlijeđene, kastriraju te se po oporavku vraćaju na mjesto nalaska. Bilo je i intervencija u slučaju ozlijeđenih „ostalih“ životinja, kao što su vrane, sove, labudovi i ježevi, koje se također po izliječenju vraćaju na mjesto gdje su pronađeni.

Kod velikih životinja procedura je takva da se također prvo gleda da li su označene te se potom smještaju u sklonište za velike životinje gdje se provode Zakonom propisane mjere, tj.označavanje mikročipom ili ušnom markicom, klinički pregled i krvne pretrage životinje za koje je to potrebno.

Za velike životinje u gotovo svim slučajevima se jave vlasnici koji pri preuzimanju podmiruju sve troškove koji su nastali, a ako se ne jave vlasnici također velike životinje idu u proces udomljavanja.

Svi prostori i oprema gdje borave životinje svakodnevno se čiste i dezinficiraju.

Kada govorimo o troškovima, oni su se u cijelosti povećali  upravo iz razloga što moramo zadovoljavati sve strože uvjete držanja i boravka životinja, s tim da troškovi variraju zavisno o brojnom stanju životinja koje se trenutno kod nas nalaze, kaže Lemić.

Kako je „korona“ vrijeme utjecalo na rad Skloništa, je li bilo više životinja?

-Rad u skloništu sve ovo vrijeme u doba „korone“ bio je uobičajen i sve je najnormalnije funkcioniralo, kao i prije, osim u vrijeme strožih epidemiloških mjera tijekom proljeća, kad smo bili zatvoreni za posjetitelje i potencijalne udomitelje.

Međutim, samim tim proces udomljavanja pasa nije stao već naprotiv, povećao se i to dvostruko. Potencijalni udomitelji tada nisu mogli doći osobno u sklonište i odabrati novog ljubimca i člana obitelji, ali su mogli odabrati psa putem slike i osnovnih podataka o psu koji su objavljeni na našim web stranicama skloništa crpk.hr

Potom smo im mi psa dovezli na kućnu adresu ili veterinarsku ambulantu na Dubovcu gdje su psa preuzeli.

Psi iz našeg skloništa udomljuju se i izvan granica naše županije tako da smo i sami ponekad vozili pse čak i do Zagreba, Zaboka, Krapine, Rijeke, Varaždina i drugdje, jer udomitelji nisu imali mogućnost dobivanja propusnica za putovanje izvan svojih mjesta boravka, a željeli su udomiti psa iz našeg skloništa. U našem skloništu tada nije bio povećan broj napuštenih životinja nego inače, nažalost uvijek ima veliki broj napuštenih životinja tako da ne možemo reći da je povećan broj napuštenih životinja bio povezan sa korona virusom.

Vrijeme je godišnjih odmora, je li i dalje slična situacija ostavljanja ljubimaca?

-Na ovo pitanje sam djelomično odgovorio, ali mogu ponoviti, da se kod ljudi očito počinje mijenjati svijest i odnos prema životinjama tako da sada trenutno u vrijeme godišnjim odmora nema  nekog značajnog povećanja  napuštenih životinja jedino šta se očituje je smanjen broj udomljavanja. Tijekom godine imamo otprilike tri razdoblja u kojima se primjećuje veći broj napuštenih životinja, a to je upravo razdoblje godišnjih odmora, cijepljenja i čipranja pasa veterinara po kućama i  štenenja ženki kada se odbacuju legla.  Dotadašnji vlasnici pasa ne žele ili ne mogu platiti cijepljenje i čipiranje pa pse izbacuju na ulicu, po raznim autobusnim stajalištima, odmorištima, smetlištima, grobljima, tržnicama, ispred škola na milost i nemilost njih samih te bez imalo grižnje savjesti.

Zbrinjavate li i životinje iz drugih županija ili samo sa područja grada?

-Naše sklonište ima potpisane Ugovore sa svim Gradovima i Općinama iz naše županije tako da možemo reći da obavljamo poslove zbrinjavanja napuštenih životinja za cijelu Karlovačku Županiju, a ne samo sa područja Grada Karlovca. Tu trebam napomenuti, kaže, da pojedini Gradovi i Općine u potpunosti koriste naše usluge i provode Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja te zahtijevaju zbrinjavanje napuštenih životinja dok pojedine JLS to ne traže iz razno raznih razloga iako imaju problema sa napuštenim životinjama.

Koliko je u ovoj godini životinja udomljeno, je li to više ili manje u odnosu na prije?

-U ovoj godini iz našeg skloništa, od siječnja do polovice kolovoza, udomljeno je ukupno 367 pasa. U odnosu na isto razdobljem prošle godine vidljivo je značajno povećanje udomljavanja, koje je već sada prešlo ukupan broj udomljenja nego u cijeloj 2019.

Ovim putem, pozvao bi dobre ljude, koji su se odlučili proširiti svoju obitelj za jednog ili još jednog ljubimca u nizu, da dođu osobno do nas u sklonište ili posjete našu službenu internet stranicu www.crpk.hr te si odaberu psa iz našeg skloništa gdje ćemo im vrlo rado odgovoriti na sva njihova pitanja vezano za određenog psa. Samo da prije udomljavanja dobro promisle o obavezama i zahtijevima koje pas pred njih donosi, jer pas nije igračka već živo biće koje trostruko više uzvraća dobivenu ljubav od samih vlasnika prema njima, savjetuje i poručuje voditelj skloništa.

Lemić još savjetuje vlasnicima pasa da ih kastriraju kako ne bi došlo do neželjenih i odbačenih legala štenaca, a  samim tim i njihov ljubimac je mirniji i privrženiji, jer nema nagon u vrijeme parenja i tjeranja ženki odlaziti od kuće. Opće je poznato da pas osjeti ženku u tjeranju i po nekoliko kilometara udaljenu, pa često nastradaju ili u prometu ili se više na nesreću njih i vlasnika koji ih očekuju ne znaju vratiti kući.

Uz svakodnevnu brigu o životinjama, Sklonište je dužno kontinuirano raditi na udomljavanju životinja kojima nije pronađen vlasnik jer su sukladno novom zakonu sva skloništa “No kill”, što je rezultiralo puno većim brojem pasa za udomljavanje. Životinje iz skloništa pod stalnom su veterinarskom skrbi, mikročipirane, cijepljene i kastrirane, što jamči zdrave životinje koje čekaju svoj “zauvijek dom”.

Podsjećamo, Grad Karlovac skrbi o Skloništu u Utinji, a  godišnji trošak je oko 1,5 milijuna kuna.

Renata Benković

Foto: arhiva Sklonište Utinja