Matea Hotujac Dreven djecu izbjeglice iz Sirije uči hrvatski, Karlovčane podučava slovenski

Fonetičarka-rehabilitatorica slušanja, govora i jezika Matea Hotujac Dreven od 2016. godine radi u OŠ Braća Seljan, kao nastavnik za nastavu u kući za učenika s posebnim potrebama. Riječ je o 14-godišnjem Gabrijelu, učeniku petog razreda. No, uz Gabrijela Matea je od ove školske godine preuzela i rad sa šestero učenika, dvije djevojčice i četiri dječaka, izbjeglica iz Sirije kojima pomaže da savladaju hrvatski jezik, ali i zbog korone obaveze su joj proširene. To je za nju bio novi izazov, jer ova djeca uče na vrlo specifičan način.

-Djeca koja su imigranti su bilingvalna djeca. To zahtijeva specifičan način rada. Oni zapravo niti jedan jezik ne znaju dovoljno dobro. Materinski jezik znaju na razini obiteljskog okruženja. Nitko od njih nije se uspio formalno obrazovati u Siriji. Ne znaju čak dovoljno dobro arapsko pismo, ne znaju točno pročitati riječ na arapskom jeziku. Nakon toga su prešli u elementarno primarno obrazovanje u Tursku, dakle ponovo na stranom jeziku i niti to nisu imali priliku naučiti do kraja. Onda su došli u potpuno novu sredinu, kulturološki različitu i trebaju učiti hrvatski jezik ispočetka za koji svi znamo koliko je težak. Treba shvatiti da ih se ne može hrvatski poučavati kao da je materinski jezik, nego kao strani jezik i to je velika razlika. 

Upravo zato ona primjenjuje audio-vizualnu globalno strukturalnu metodu (AVGS) koja se zasniva na situacijskom učenju za ovaj uzrast kroz formu učenja kroz igru i dramatizacije, a to opet zahtijeva jako dobru i opsežnu pripremu nastavnika. Takav pristup omogućava da učenici budu visoko motivirani za učenje i da u procesu učenja budu uspješni.

-Također sam terapeut igrom i struktura mog rada je učenje igrom. Rijetko tko od te imigrantske djece je išao u školu bez potresa, a igra je baza i onda ih vratimo kroz taj okvir. Imali smo sad frustrirajuću situaciju da treba naučiti kemiju, a učenik ne zna osnovne životne pojmove. To je primjerice  kako ćete osobu naučiti geografiju, ako ne znate što je to kontinent. Jedna me od djevojčica pitala zašto je u Hrvatskoj toplo i hladno, a u Turskoj je samo toplo pa smo dio sata posvetili tome da naučimo što su to klimatski pojasevi. To je za njih veliki problem. Ono to sam ja pokušavala čitavo polugodište je popuniti te rupe da oni mogu shvatiti koje predmete uopće u školi slušaju.

Tu su u prednosti i lakše im je savladati i školsko gradivo i hrvatski jezik mlađa djeca, a ova su djeca u dobi od 9 do 15 godina.

-Imamo petnaestogodišnjaka koji je imao sedam godina pauze u školovanju. On je zadnji put u Siriji išao u drugi razred. Imao je tada osam godina i zamislite koja je to rupa u znanju, a sad s 15 godina kreće u sedmi razred i treba se uključiti u redoviti obrazovni  proces koji je na stranom jeziku.

Onda se dogodila korona koja je za male Sirijce značila prekid bilo kakve nastave, jer kod kuće nemaju računala niti internet. U školi su brzo našli način kako i njima omogućiti nastavu na daljinu.

-Jedno smo računalo imali u školi, ali nismo imali drugo računalo, a onda su uskočili Gabrijel i njegova mama. On je ove godine pobijedio na natječaju HEP-a Mali genijalci i dobio je novo računalo koje je spremno posudio. Spasio je stvar. Gabrijelova mama nam je dala prijenosni Internet. Onda smo morali napraviti turbo brzi tečaj za nekoga tko se nikad nije koristio računalom i naučiti ga kako otvoriti word dokument, kako ga spremiti, poslati mail s attachment-om i da se naučiti koristiti web stranicom. Sve to morali smo svladati  doslovno u 48 sati jer je nastupila zabrana kretanja, a ja živim u Zagrebu i ne mogu doći do njih, kaže Matea.

Napravila je i mrežnu stranicu „Moj hrvatski“ na kojoj objavljuje  jezične vježbe koje mogu  rješavati na internetu. No, uz savladavanje hrvatskog jezika Matea svojim učenicima, ali i kolegama iz škole pomaže kako bi sve zadaće iz drugih predmeta bile napravljene. Zato je osmislila i prilagođene materijale iz drugih predmeta koje objavljuje na mrežnoj stranici škole „Učimo zajedno“.

-S kolegama sam se dogovorila kako oni ne bi morali komunicirati sa svima, dali su mi svi popis za prvi, treći i peti i sedmi razred. Na primjer za kemiju mi je kolegica napisala da učenik treba znati što su to tvari, kako se dijele, ili što je biologija. Dakle ja dobijem domaću zadaću i onda to prilagodim njima.

Matea kaže da su njezini učenici vrlo zainteresirani da se uklope i nauče hrvatski jezik i savladaju školsko gradivo. No, kao i svi tinejdžeri žele sve odjednom pa kad ih Matea malo „uspori“ znaju biti frustrirani.

-Moraju naučiti da stvari moraju ići po redu. Danas smo eto izvukli 70 pojmova iz prirodnih znanosti. Za svaku lekciju napravim im tablicu, u stupcima hrvatski, turski, arapski jezik… I za svaku stvar je uputa na turskom i arapskom. Sve što s njima radim, radim na praktičan način. Prošli smo tjedan skupljali  uzorke iz prirode po  školskom dvorištu, pijesak, kamenčiće, travu, cvijeće i onda smo učili što je živa i neživa priroda. Danas smo napravili i četiri eksperimenta iz kemije, radili smo topljivost u vodi pa smo topili sol, kuharica nam je zaledila kockicu leda, zakuhala nam je vodu da im objasnim što je vodena para, učili smo promjene agregatnih stanja… Moramo biti inventivni.

Njezin trud i ideje cijene u školi pa Matea kaže da tu prije svega zahvaljuje na velikoj potpori  i povjerenju ravnateljice Jasmine Budinski i stručnog  tima škole koji su joj omogućili da rad organizira na ovaj način. Također dodaje da je veliku pomoć  školi pružio imam Admir efendija Muhić u komunikaciji s roditeljima. Kontinuiranu suradnju i iznimno veliku podršku posebice  u doba karantene škola je imala od strane Ive Lizović koordinatorice Isusovačke službe za izbjeglice i njezinog kolege Tonya Toumeha prevoditelja za arapski jezik.

-Bez njihove pomoći jako bi nam teško bilo putem nastave na daljinu održati kontinuitet poučavanja naših učenika iz Sirije, kaže Matea.

Treba napomenuti da Mateu Hotujac Dreven, inače Zagrepčanku  za Karlovac ne veže samo škola „Braća Seljan“. Naime, godinama surađuje i s Gradskom knjižnicom Ivan Goran Kovačić, gdje sve uzraste poučava slovenskom jeziku. Diplomirala je također i slovenski i makedonski jezik, a i tu u poučavanju djece koristi AVGS metodu. Iako su u koroni radionice u knjižnici stale, novi angažman u školi oduzima puno vremena pa u šali kaže da joj dan traje 100 sati.

-Nekako smo se u koroni zamijenili, muž radi danju, a ja noću. Imamo i malo dijete, a znamo kakvi su petogodišnjaci…, kaže Matea.

Foto: Dinko Neskusil