Trideset godina u zaštiti baštine

Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Karlovcu ove godine će obilježiti 30-tu obljetnicu rada. Što je obilježilo ovo razdoblje, poteškoće s kojima su se susretali, trenutno stanje, preseljenje i uređenje novog prostora,  realizacija projekata u kojima sudjeluju bile su samo neke od tema o kojima smo razgovarali s nedavno imenovanom pročelnicom Sonjom Kočevar.

-Konzervatorski odjel u Karlovcu, osnovan je u svibnju 1990. godine pod imenom Općinski zavod za zaštitu spomenika kulture Karlovac, a s operativnim radom započeo je u rujnu iste godine,  nakon četiri mjeseca pripreme i formiranja stručnog tima.  Početkom 90-tih osnovni dio rada obilježilo je spašavanje ratom ugrožene nepokretne i pokretne kulturne baštine na području Karlovačke i Ličko-senjske županije, a rad konzervatora je bio organiziran u neuobičajenim  i često opasnim okolnostima.  Aktualna tema potresa u Zagrebu, u mnogome je podsjetila na poslijeratne godine terenskog rada na utvrđivanju ratnih šteta i izradi konzervatorske dokumentacije kao podloge za projekte obnove. Prvo desetljeće obilježio je rad na obnovi ratom uništene baštine, rad na pravnoj zaštiti te početak istraživanja i obnove starih gradova, rekla nam je na početku Kočevar.

Govoreći o Konzervatorskom odjelu danas te o tome imaju li dovoljno stručnog kadra, planiraju li nova zapošljavanja te u kojoj fazi je uređenje novog prostora u zgradi bivšeg KA-moda, pročelnica je kazala.

-Konzervatorski odjel u Karlovcu je danas nadležan za područje Karlovačke županije, rad obavlja šest djelatnika,  od tog broja pet je konzervatora triju osnovnih struka: povjesničara umjetnosti, arheologa i arhitekata. S obzirom na to da se broj u posljednjih petnaestak godina gotovo prepolovio - zbog odlazaka u mirovinu ili na druge pozicije unutar Ministarstva kulture, a područje rada i nadležnosti je iznimno široko, popunjavanje ispražnjenih radnih mjesta je prioritet. No, po tom pitanju ovisimo o odlukama  i politici zapošljavanja unutar Ministarstva kulture.  Na isti način, o odluci Uprave ovisimo i po pitanju uređenja novog prostora i preseljenja Odjela u zgradu u Ulici Josipa Kraša 2. U suradnji s Gradom Karlovcem ishođena je građevinska dozvola, te sada očekujemo osiguranje financijskih sredstava i početak radova.

Konzervatorski odjel  sudjeluje u realizaciji i kreiranju brojnih projekata u jedinicama lokalne samouprave diljem županije. Odgovarajući na pitanje koji su trenutno najznačajniji projekti, Kočevar je navela.

-S obzirom na to da je sa području županije u Registar Kulturnih dobara RH upisano 305 nepokretnih, pokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara, uključujući zone zaštite u gradovima, područje rada ovog Odjela je iznimno široko te je projekte teško nabrojati, a da se pritom nešto ne izostavi. Poslijeratna obnova rezultirala je velikim otkrićima zidnih oslika sakralnih prostora – primjeri su Pavlinski samostani Kamensko i Svetice, Kapele sv. Antuna pustinjaka u Zadobarju i sv. Leonarda u Prilišću, Crkva uznesenja Blažene Djevice Marije u Novigradu na Dobri, te recentna otkrića zidnog oslika u Crkvi sv. Križa u Ogulinu.  Arheološku djelatnost predvode dugogodišnja istraživanja na lokalitetima Viničica, Bukovlje te Gradina Končalovići, projekt utvrđenih pećina Karlovačke županije,  te realizacija projekta Posjetiteljskog centra Kuća špilje u Rakovici.

Ne manje važna je briga za vrijednu tradicijsku baštinu koja je tijekom Domovinskog rata u velikoj mjeri uništena. Ruralno-povijesna cjelina Rastoke u Slunju, te izdvojeni primjeri poput tradicijske okućnice u Orljaku, drvena kuća u Dugoj Resi i Haulikova 6 u Karlovcu  primjeri su rada na valorizaciji, obnovi i prezentaciji tradicijske gradnje i etnološke baštine. Posebno je specifičan rad na rekonstrukciji i uređenju lugarnice u Čorkovoj uvali na Plitvičkim jezerima, arhitekta Ivana Vitića.  

Izdvojila je i neke od većih projekata na kojima su angažirani u gradu Karlovcu.

-Za našu struku od iznimne je važnosti realizacija projekata obnove, tako da veseli donedavna panorama Zvijezde sa dvije dizalice. Radi se o radovima sanacije i obnove krovišta Crkve Presvetog Trojstva i Franjevačkog samostana te aktualnoj realizaciji projekta Atrij znanja na Veleučilištu Karlovac, financiranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Tko je u Noći muzeja iskoristio priliku i ušao u prostor krovne konstrukcije iznad svoda Crkve Presvetog Trojstva, vjerujem da je ostao oduševljen, a sasvim sigurno će isti dojam izazvati natkriveni veliki atrij u zgradi Veleučilišta. Treba spomenuti višegodišnji projekt uređenja i energetske obnove zgrada Vranyczanyeva 2 i 4, recentnu obnovu grobnice Vranyczany i Kapelice Svih Svetih na RKT groblju Dubovac, te nedavno završenu realizaciju energetske obnove Zgrade Gradskog poglavarstva.

U planu je uređenje Trga bana Jelačića, privodi se svrsi Bosanski magazin i bivša Vojna bolnica. Govoreći o tome koliko je to zahtjevno za buduće vlasnike i kakve su im uvjete zadali, odnosno kakve će im zadati, pročelnica je rekla.

-Projekt uređenja Trga bana Josipa Jelačića rezultat je provedenog javnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja te se naši uvjeti oslanjaju na Konzervatorsku podlogu koja je još 2008. godine izrađena kao osnova za taj natječaj. S obzirom na središnju poziciju i značaj  Trga unutar karlovačke Zvijezde temeljni uvjeti su ukidanje prometa sa cijele površine trga, jedinstvena završna obloga partera kamenim pločama i kockama u jednom nivou, a sve u cilju revitalizacije glavnog povijesnog prostora Zvijezde kao pješačke zone, odnosno stvaranja mjesta susreta, javnih manifestacija, kulturnih događanja, itd. U sklopu uređenja Trga, od iznimne važnosti je i realizacija rekonstrukcije, uređenja i prenamjene zgrade Oružane. Bivša Vojna bolnica, odnosno zgrada u Karasovoj 8, planira se rekonstruirati i prenamijeniti u Studentski dom. S obzirom na to da je postojeći funkcionalni raspored dosadašnje bolnice lako uskladiv sa  potrebama organizacije Studentskog doma, uvjeti su se najvećim dijelom odnosili na uvođenje elemenata poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade. Bosanski magazin je pred izradom glavnog projekta, a osnovni uvjet je da cjelokupnim unutarnjim uređenjem i funkcionalnim rasporedom bude zadržana i osigurana konstruktivna i oblikovna cjelovitost izvorne građevine. 

Treba spomenuti i projekt uređenja Mažuranićeve obale kao završne faze uređenja bloka Podgrađe.    

Ove godine treba krenuti i veliki projekt Karlovac II.  O ulozi konzervatora u ovom projektu s obzirom da je u projekt uključena i  Zvijezda te  što bi još trebalo napraviti da ona postane primarna turistička atrakcija grada Karlovca, Kočevar je kazala.

-Projekt Karlovac II uključuje izmjenu infrastrukture te uređenje kolnih i hodnih ploha svih ulica unutar Zvijezde uključujući novo prometno rješenje. Uloga ovog Odjela u početnoj fazi odnosila se na definiranje detaljnih posebnih uvjeta oblikovanja završnih ploha,  sustava rasvjete, informiranja, urbane opreme itd., a u kasnijoj fazi razrade projektnih rješenja odrađena je suradnja i konzultantski rad sa projektantima. Specifičnost u ovom projektu bila je potreba za paralelnom provedbom arheoloških istraživanja na tzv. Novim i Riječkim vratima koja su rezultirala potvrdom postojanja podzemnih struktura koje svjedoče o načinu, faznosti i slojevitosti gradnje koja odlikuje karlovačku tvrđavu od samih početaka gradnje do danas. Očekujemo da će izvođenje radova biti zahtjevno i izazovno, ali  rekonstrukcija zastarjele infrastrukture i uređenje ulica je preduvjet sustavne i cjelovite revitalizacije Zvijezde. Rješavanje i definiranje suvlasničkih odnosa privatnih vlasnika, razvijanje svijesti o vrijednosti kulturne baštine, kontinuirana politika provedbe odredbi propisanih UPU-om Zvijezda, te realizacija postojećih projekata rekonstrukcije i obnove javnih građevina  i prostora osnovni su pokretači revitalizacije i pozicioniranja Zvijezde na kartu kulturnog turizma.

Jedno od pitanja bilo je i u kojoj je fazi projekt „Dodir civilizacija“ te što će se njime dobiti.

-Tema starih gradova ispunjava velik i značajan dio rada Odjela, a vezana je na program tzv. zaštitnih radova Ministarstva kulture koji se desetljećima financira iz državnog proračuna RH. „Dodir civilizacija“ je projekt Karlovačke županije u koji smo uključeni zajedno sa općinama i gradovima nositeljima projekata, a radi se o Bosiljevu, Cetinu, Dubovcu, Drežniku, Modrušu, Novigradu, Ogulinu, Ozlju, Slunju te karlovačkoj Zvijezdi. Svaki od tih primjera srednjovjekovne obrambene arhitekture specifičan je na svoj način te je pristup valorizaciji, obnovi i prezentaciji nemoguće generalizirati i provoditi jednoznačno. Naime, nemoguće je stare gradove Ozalj, Dubovac ili Ogulin, koji su ispunjeni različitim sadržajima, usporediti sa ruševnim starim gradovima poput Modruša ili Cetina, pred kojima je dug put istraživanja i radova na sanaciji. Međutim, s obzirom na to da svi dijele sličnu povijest pod zajedničkim nazivnikom Frankopanskog kulturnog kruga, prilikom definiranja plana i programa obnove pojavila se potreba za sveobuhvatnom valorizacijom, objedinjavanjem i definiranjem općih elemenata u cilju  zajedničke prezentacije ovog izuzetno  vrijednog segmenta kulturne baštine koje obilježava prostor i povijest Karlovačke županije.  Krovni interpretacijski plan je pri kraju izrade, a cilj mu je, rečeno sportskim rječnikom, da svaki nositelj projekta u realizaciji  obnove svog starog grada i nadalje trči svojom brzinom u svojoj stazi, ali svi znaju da trče za isti tim i u istom dresu.

-Djelovanje našeg Odjela uključuje i istraživanja i dokumentiranja, izradu stručnih mišljenja i ekspertiza, planova i podloga, rješenja o preventivnoj i trajnoj zaštiti kao i trenutno aktualni rad na unošenju i uređivanju podataka o kulturnim dobrima u nacionalni sustav podataka, kaže pročelnica Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Karlovcu Sonja Kočevar i zaključuje.

-Nezaobilazan dio je rad sa privatnim investitorima, suradnja sa crkvama, muzejima, udrugama, projektantima, restauratorima, izvođačima radova. Ne zanemarujući društvene i ekonomske procese i promjene s kojima se kao struka suočavamo, u svom radu nastojimo ostvariti afirmativni odnos u komunikaciji sa vlasnicima i korisnicima te sa tijelima državne i lokalne uprave. No, pri tome u svakom projektu polazimo od temeljne uloge koju imamo, a to je zaštita i očuvanje kulturne baštine. Kulturna baština je dio nacionalnog i kulturnog identiteta, temelj za prezentaciju grada i županije na karti kulturnog turizma, a time aktivni pokretač ukupnog gospodarskog razvoja.

Foto: Igor Čepurkovski