Uskrs - najveći kršćanski blagdan

Kršćani diljem svijeta danas slave Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća te njegova pobjeda nad smrću i grijehom.

Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem - uzeti, odnosno označava da se nakon dugog vremena posta opet može uzeti meso.

Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja - Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme. U današnje vrijeme on se slavi na prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, uštapa. Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa, samo su dio pučkih uskrsnih običaja.

Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na misu gdje je svećenik blagoslivlja, a zatim vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje.

Pučki uskrsni običaji u Hrvatskoj vrlo su različiti ali svima je zajedničko obiteljsko okupljanje. Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka domaći kruh i druge slastice. Tradicijska uskrsna jela su pinca sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenomi rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožatai dr.

Djeca se za Uskrs igraju igrama u koje su uključene pisanice poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama ,traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće.

Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Pjevaju se veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.

Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. Poznato je oko 100 skladbi, koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo oko 30-ak se pjeva i danas.

Inače, Uskrs vjernici diljem Hrvatske slave svečanim liturgijama u crkvama koje su se tijekom korizmenog 40-dnevlja pripremale za svetkovanje vazmenog otajstva.

No, liturgijska slavlja godišnje proslave vazmenog otajstva ove će godine biti prilagođena novonastalim uvjetima. Poznato je da su otkazane sve mise na kojima sudjeluje zajednica vjernika i druga slavlja sakramenata.

Vjernici su pozvani da iznimno ove godine, zbog sprječavanja širenja epidemije koronavirusa umjesto na svetim misama u crkvama u molitvi i liturgijskom slavljima sudjeluju posredstvom medija.

Izravni prijenosi liturgijskih slavlja bit će organizirani u televizijskim, radijskim i drugim elektroničkim medijima.

Isto tako, posebna je pozornost na tradicionalnom blagoslovu jela za Uskrs. Ove godine, iznimno, svećenici ne mogu blagosloviti jelo na uobičajeni način. Svećenici će, nakon Euharistije u crkvi, moliti blagoslov za sve, izostavivši škropljenje blagoslovljenom vodom i preporučuju da se blagoslov obavi u obitelji kao „kućnoj crkvi“ na način da roditelji, staratelji ili stariji član obitelji, nakon zajedničke molitve Očenaš, zazovu Božji blagoslov.

Za Uskrs sa sigurnošću se može reći da je po brojnim obilježjima podjednako kršćanski kao i poganski blagdan. Zečevi, jaja, povorke, slavljenje rađanja ili preporađanja Boga, kao i početka proljeća, simboli su, koncepti i običaji koje kršćanstvo dijeli s brojnim poganskim kultovima i vjerovanjima u kojima se u vrijeme proljetne ravnodnevnice slavilo buđenje prirode. Neki od tih kultova nastali su prije kršćanstva, a neki su se razvijali paralelno s njim.

Suočeni sa životnim okolnostima, nastalima zbog širenja bolesti COVID-19, u cijelom svijetu, uzrokovane koronavirusom, svi građani su pozvani pratiti upute mjerodavnih službi i svoje ponašanje prilagoditi odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite i Hrvatske biskupske konferencije da sve što činimo, činimo na dobrobit bližnjih i cjelokupnog društva.

Vrijeme kroz koje prolazimo je višeslojno vrijeme kušnje i otvara puno temeljnih pitanja. Ovo je prilika za razna savezništva u dobru, u kojemu se u društvenoj zajednici trebaju povezati ljubav prema čovjeku, zdravstveni sustav, znanost, gospodarstvo i političke odluke. U nama je snaga Božjega Duha koji nas tješi i daje snagu. Osim toga, mi živimo sigurnost nade u Kristu. Molitva sve to povezuje u pouzdanju i po njoj smo dionici čudesnih djela, poručio je među ostalim povodom blagdana Uskrsa kardinal Josip Bozanić. (rb)

foto: Dinko Neskusil