Zvonimir Troskot o uklanjanju stabala i uništavanju zelenog identiteta Karlovca

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot i povjerenica Mosta za Karlovačku županiju Nikolina Bišćan održali su danas konferenciju za novinare u Kurelčevoj ulici na temu uklanjanje stabala i uništavanju zelenog identiteta Karlovca.

Upozorili su da rušenje stabala nije izoliran slučaj, nego nastavak odnosa gradske vlasti prema Karlovcu i njegovim građanima. Nakon problema s kanalizacijom, fekalija u podrumima i žute vode koju građani skupo plaćaju, sada se uništavaju drvoredi, parkovi i zeleni identitet grada, dok se građane koji postavljaju pitanja privodi, zastrašuje i pokušava ušutkati.

Troskot je istaknuo da gradska vlast i dalje odugovlači s dostavom dokumentacije o javnoj nabavi i postupku ispiranja vodovodnih cijevi, za koji su plaćene stotine tisuća eura, iako je voda nakon toga ostala žuta. Dodao je da direktor Vodovoda i kanalizacije Miroslav Vukovojac do danas nije dostavio dokument kojim bi dokazao da je prethodno vodio veliki sustav, što je bio jedan od ključnih uvjeta za dobivanje tog posla.

„Krenulo je s kanalizacijom i fekalijama koje su ljudima plivale po podrumima, nastavilo se s jednom od najskupljih i najgorih voda u Hrvatskoj, a sada se krenulo na stabla, parkove i ono što Karlovčanima predstavlja njihov grad. Ovo više nije odnos samo prema zelenilu. Ovo je odnos prema identitetu Karlovčana“, poručio je Troskot.

Naglasio je da su arhitektura i arboristika stoljećima zajedno oblikovale Karlovac. Dok je arhitektura gradila njegov vizualni i funkcionalni identitet, arboristika je osiguravala zdravlje i sigurnost stabala koja taj prostor oplemenjuju. Temelje takvog odnosa prema prostoru i zelenilu, koji se u Karlovcu njegovao generacijama, današnja gradska vlast ruši lošim zahvatima i sječom stabala, a time mijenja lice i briše identitet grada.

Troskot je pohvalio ideju uređenja parka u Grabriku, ali je upozorio da je provedba promašila smisao zelenog parka.

„Dobro je da Grabrik dobije park za sve građane, ali kada se gotovo četvrtina prostora prekrije betonom, onda više ne govorimo o zelenom parku, nego o betoniranoj površini. Dobra ideja lošom je provedbom pretvorena u suprotnost onome što je trebala biti“, rekao je.

Upozorio je i da stabla u Kurelčevoj ulici i drugim dijelovima Karlovca nisu samo komunalno pitanje. Uz njih su vezani djetinjstvo, šetnje, prve ljubavi, odlasci na posao i generacije ljudi koji su odrasli u gradu parkova, aleja, rijeka i zelenila.

„Karlovac se prvi u Hrvatskoj pretvara u grad s diktaturom. Građane koji upozoravaju na vodu posjećuje policija, ljudima se dolazi na vrata, a aktivistice koje mirno brane stabla privodi se i zabranjuje im se pristup trgu. Ako to prođe, diktatura na mala vrata kroz Karlovac ulazi u cijelu Hrvatsku. Ne treba presjeći ova stabla, treba presjeći diktaturu koja se uvodi u Karlovac“, rekao je Troskot.

Nikolina Bišćan poručila je da su u nekoliko sati srušene lipe koje je priroda stvarala više od pola stoljeća, iako je četiri tisuće građana potpisalo peticiju i tražilo dijalog s gradskom vlašću.

„Karlovac se ne ruši samo kada nestanu zgrade, nego i kada nestanu njegova stabla i sjećanja te kada ljudi počnu šutjeti jer se boje da će zbog izgovorene istine biti vrijeđani, omalovažavani ili privedeni“, zaključila je Bišćan.