"Nedostatak kretanja i loš san povećavaju rizik od bolesti"

Povodom obilježavanja Tjedna mozga, globalne inicijative koja već četvrt stoljeća upozorava na važnost neurološkog zdravlja, razgovarali smo s poznatim karlovačkim neurologom, doc. dr. sc. Ervinom Jančićem. Dok statistike u Europskoj uniji postaju sve alarmantnije — s gotovo 165 milijuna ljudi koji se bore s neurološkim ili mentalnim poremećajima — dr. Jančić donosi konkretne savjete kako moderni način života prilagoditi potrebama našeg mozga.

U fokusu ovogodišnjih aktivnosti u Karlovcu su pokret i međuljudski odnosi, dvije komponente koje, prema riječima stručnjaka, izravno utječu na otpornost organizma na stres, kvalitetu sna i prevenciju teških oboljenja poput moždanog udara.

Zašto je mozak "vrhunski gurman" koji ne podnosi nagle dijete?, Kako plavo svjetlo mobitela sabotira naše procesiranje sutrašnjeg dana?, Može li samo jedna žlica manje po obroku biti ključ dugovječnosti?

U nastavku pročitajte kako malim promjenama u svakodnevnoj rutini možemo "resetirati" svoj sustav i osigurati zdraviju budućnost u svijetu koji nikada ne spava.

Iza nas je još jedan Tjedan mozga. Svjetski podaci o neurološkim bolestima prilično su ozbiljni. Kakva je trenutna situacija?

-Inicijativa je krenula prije 25 godina jer je analiza pokazala enormnu globalnu potrošnju na liječenje ovih bolesti. U 27 zemalja EU oko 165 milijuna ljudi boluje od neuroloških ili pridruženih mentalnih bolesti, što sustave košta oko 800 milijardi eura godišnje. Zato su se SZO i europska udruženja priključili kampanjama poput Tjedna mozga, Dana moždanog udara i Dana Parkinsonove bolesti. Cilj je ukazati na važnost prevencije, jer porast neurotrauma kod mladih vodi ka invaliditetu i ogromnim gubicima za društvo.

Spomenuli ste mlade. Je li njihovo obolijevanje posljedica vremena u kojem živimo?

-Svako vrijeme nosi svoje bolesti. Nekad su to bile zaraze poput kolere, a danas dominiraju bolesti krvožilnog sustava. Uzroci su visoki tlak, stres, neregularno liječenje i nemogućnost upravljanja stresom. Rotary klub Karlovac Dubovac već 18. put sudjeluje u ovim akcijama, a podsjetit ću da smo još 2009. počeli s prikupljanjem sredstava za prve monitore za nadzor pacijenata nakon moždanog udara.

Ovogodišnja tema u Karlovcu je "Pokret i dobri odnosi". Zašto su baš te dvije stavke presudne?

-Teme smo prilagodili javnosti kroz popularno-znanstvena predavanja. Prof. Marčinko je govorio o transgeneracijskoj traumi i usamljenosti, dr. Natko Beck o utjecaju medija na odnose, a ja o pokretu. Zaključak je jasan: fizička aktivnost i kvalitetni međuljudski odnosi izravno poboljšavaju kvalitetu života.

Proveli ste i malu anketu među građanima. Što ona kaže o našim navikama?

-Rezultati su, nažalost, poražavajući. Pitali smo ljude koliko šeću, penju li se na Dubovac, mjere li tlak i opseg trbuha. Većina ne zadovoljava osnovne kriterije. To nam je vjetar u leđa da pojačamo prevenciju. Srećom, napredak medicine je vidljiv – zahvaljujući modernim zahvatima poput mehaničke trombektomije (vađenje ugruška), u Karlovcu godišnje 30 do 40 ljudi izbjegne teški invaliditet.

Koliko nam je minimalno svjesne aktivnosti potrebno za zdrav mozak?

-Trebalo bi nam 30 do 45 minuta dnevno relaksiranog ili ubrzanog hoda. To služi za "ventiliranje" emocija i toksičnog stresa s posla. Fizička aktivnost smiruje organizam, a tijekom sna mozak tada lakše luči endorfine koji stabiliziraju imunitet i tlak.

U suprotnom, kod anksioznosti i stresa, talamus – naša "radna soba" u mozgu – ne može raščistiti informacije. Budite se neodmoreni, tlak raste, javlja se intolerancija na šećer i prekomjerni apetit. To je put prema kardiovaskularnim bolestima.

Što je s kvalitetom sna i modernom tehnologijom?

-San bi trebao trajati između 4 i 10 sati. Ključno je da prostorija bude tamna, hladna i bez pametnih telefona. Plavo svjetlo ekrana i zvučne obavijesti prekidaju cikluse sna. Čak i kad spavamo, mozak radi – on "procesira" sutrašnji dan i računa kombinacije. Ako mu uskratite mir, on sutra neće biti otporan na izazove.

Dolazi proljeće i vrijeme dijeta. Kako mozak reagira na nagle prekide unosa hrane?

-Mozak je vrhunski gurman – on troši 20% ukupnog šećera i kisika iz cirkulacije. Svaka nagla dijeta pali alarm; javljaju se glavobolja i "brain fog" jer se mozak bori za preživljavanje. Evo nekoliko savjeta za prehranu: Mozak voli orašaste plodove, bjelančevine i tamnu čokoladu; Umjesto radikalnih dijeta, koristite namirnice koje sporo otpuštaju šećer (grah, krumpir); Svaki dan pojedite jednu žlicu manje. Tako se organizam polako navikava bez šoka. Interesantno je da ljudi na godišnjem odmoru često jedu više, a mršave ili izgledaju bolje. Razlog je odsustvo stresa – mozak u relaksiranom stanju puno bolje regulira metabolizam.

Što bi bila vaša završna poruka za dugovječnost?

-Recept je jednostavan, ali zahtijeva dosljednost: 1.Redovito spavajte u mraku i tišini; 2.Krećite se svakodnevno (barem pola sata); 3.Prestanite pušiti i budite umjereni u alkoholu; 4.Uživajte u sezonskom voću, povrću i sitnim radostima (malo čokolade); 5.Održavajte dobre odnose i budite aktivni u zajednici.

Karlovačka županija je četvrta najstarija u Hrvatskoj. Očekujemo porast demencija i Parkinsonove bolesti, pa je osvještavanje životnih navika sada važnije nego ikada.