Sveta vrata otvorila novo poglavlje Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu

Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu doživjelo je u četvrtak 12. ožujka 2026. godine jedan od povijesnih trenutaka svoje novije povijesti. U ozračju svečanosti, molitve i zahvalnosti blagoslovljena su Sveta vrata, izrađena u povodu uzdignuća svetišta na čast papinske manje bazilike (basilica minor). Svečanost je započela euharistijskim slavljem koje je predvodio pomoćni zagrebački biskup mons. Marko Kovač, a nastavljena je svečanom akademijom koja je okupila brojne vjernike, uzvanike, umjetnike i suradnike svetišta.

Blagoslov Svetih vrata označio je simboličan i duhovni uvod u svečano proglašenje Josipova svetišta papinskom manjom bazilikom, čime je još jednom potvrđeno posebno mjesto koje sveti Josip ima u pobožnosti hrvatskog naroda.

U uvodnom govoru rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa mons. Antun Sente istaknuo je kako vrata na sakralnim građevinama imaju duboko simboličko i teološko značenje.

-Vrata na crkvama, bazilikama i katedralama predstavljaju prijelaz iz vremenitosti u vječnost, iz grešnosti u svetost, iz ograničenoga u Božju svemoć – a sve to u Božjoj prisutnosti koju u sakralnim prostorima snažnije prepoznajemo i živimo, naglasio je mons. Sente.

Rektor svetišta podsjetio je kako je ideju za izradu Svetih vrata još prije desetak godina osmislio akademski kipar Petar Dolić, autor poznatog spomenika Oluji u Kninu. Nova brončana vrata nastavljaju umjetničku i duhovnu cjelinu svetišta, nadovezujući se na bakrena glavna vrata autora Željka Marekovića Mareka, na kojima je prikazana povijest štovanja svetoga Josipa u hrvatskom narodu.

Posebnost novih vrata jest u tome što su reljefno oblikovana s obje strane, pa tako nose dvostruku simboliku – onu koja poziva u sveti prostor i onu koja podsjeća na otajstvo euharistije.

Na vanjskoj strani nalazi se stilizirani križ sastavljen od četiri poveznice koje simboliziraju četiri karlovačke rijeke – Dobru, Koranu, Kupu i Mrežnicu – dok su u središtu uklesane Isusove riječi iz Evanđelja po Mateju:
„Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.“

Unutarnja strana vrata bogata je euharistijskom simbolikom: pet grozdova vinove loze podsjeća na Kristove rane i dar njegove krvi, dok žitno polje s trideset i tri klasa upućuje na Kristove godine života na zemlji. U gornjem dijelu nalaze se i osam zlatnih zrna, znak beskonačnog Boga koji neprestano sije sjeme svoje ljubavi u ljudska srca.

Autor vrata, akademski kipar Petar Dolić, u svom obraćanju zahvalio je svima koji su sudjelovali u dugom procesu nastanka ovog umjetničkog djela.

-Prošlo je deset godina od prve skice do ovih vrata. Do posljednjeg trenutka umjetnik nikada ne može biti siguran kako će djelo izgledati, ali sada mogu reći da je ispalo i bolje nego što sam zamišljao, rekao je Dolić.

Posebno je istaknuo suradnju s Ljevaonicom umjetnina Ujević u Zagrebu, gdje su vrata izrađena.

-Od jednog malog grumena doći do filigranskog brončanog odljeva nije posao jednoga čovjeka, nego cijeloga tima, naglasio je umjetnik.

Iako takav projekt obično traje i do godinu dana, Sveta vrata izrađena su u svega tri mjeseca – od trenutka kada je Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata odobrio molbu zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše za uzdignuće svetišta na rang papinske manje bazilike do same proslave toga događaja.

Umjetničku vrijednost vrata predstavio je povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić, jedan od najistaknutijih poznavatelja sakralne umjetnosti u Hrvatskoj. U svom je izlaganju istaknuo kako nova vrata pripadaju bogatoj tradiciji sakralnih vratnica u hrvatskoj umjetnosti, od srednjovjekovnih Buvininih vratnica u Splitu do suvremenih umjetničkih rješenja.

Govoreći o simbolici vrata, Špoljarić je istaknuo:

-Ova vrata nisu samo granica prostora nego prije svega prolaz. Čak i kada su zatvorena, ona su zapravo otvorena – otvorena prema dubini vjere i Božjoj prisutnosti.

Dodao je kako umjetnik Petar Dolić u ovom djelu uspijeva spojiti suvremeni umjetnički izraz s jasnom simbolikom kršćanske vjere, čime vrata postaju prostor meditacije i duhovnog promišljanja.

Poseban trenutak svečanosti bilo je čitanje i potpisivanje povelje koja je potom položena u unutrašnjost Svetih vrata zajedno s imenima svih dobročinitelja.

Naime, na poziv rektora svetišta odazvalo se čak 1381 donator, čijom su velikodušnošću prikupljena sredstva potrebna za izradu i postavljanje vrata.

Kako je istaknuto tijekom svečanosti, imena donatora bit će skrivena ljudskom pogledu, ali poznata Bogu „koji vidi u skrovitosti i uzvraća u skrovitosti“.

Okupljenima su se obratili i predstavnici lokalne vlasti. Gradonačelnik Karlovca Damir Mandić istaknuo je kako sveti Josip ima posebno mjesto u identitetu grada.

-Karlovac sa svetim Josipom pokazuje svoju kulturnu, umjetničku, ali posebno duhovnu dimenziju na koju svi možemo biti ponosni, rekao je Mandić.

Županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin podsjetila je na trajnu poruku koju sveti Josip nosi i današnjem društvu.

-U vremenu u kojem ima mnogo buke, a malo se čuje, potrebno je vratiti se vrijednostima poniznosti, tišine i obitelji koje nam sveti Josip pokazuje, istaknula je županica.

Svečanu akademiju glazbom su obogatili maestro Krešimir Klarić na orguljama i Lucija Klarić, koji su izveli Bachovu skladbu In deine Hände, befehl ich meinen Geist iz kantate Actus Tragicus, te sporanisitica Monika Pranjić koja je otpjevala psalam liturgijskog dana na misnom slavlju. Akademski glumac Robert Kurbaša izveo je pjesmu „Pri svetom Kralju“, te pročitao Povelju, čime je večer dobila i snažan umjetnički pečat.

Blagoslov Svetih vrata tako je postao vidljiv znak jednog novog poglavlja u životu Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Vrata koja su sada postavljena na ulazu u sveti prostor trajno će podsjećati na trenutak u kojem je ovo svetište dobilo čast papinske manje bazilike, ali i na zajedništvo vjernika koji su sudjelovali u njegovoj izgradnji i razvoju.

Ujedno će, kako su istaknuli sudionici svečanosti, Sveta vrata ostati trajni poziv svim hodočasnicima koji dolaze u Karlovac da kroz njih uđu ne samo u sveti prostor crkve, nego i dublje u otajstvo vjere i Božje blizine.

Ljepoti misnoga slavlja doprinijeli su čalnovi župnog zbora Sveti Josip pod ravananjem s. Blandine Rakarić, ministranti Josipova svetišta vođeni cermonijarom preč. Matijom Pavlakovićem, rektorom Međubiskupijskog sjemeništa i vlč. Ivanom Ivičekom vikarom Svetišta. Koncelebrirali su uz rektora mons. Sentea mons. Juraj Jezerinac, umirovljeni vojni biskup, mons. Zlatko Koren, rektor zagrebačke katedrale. vlč. Anto Šuljić, direktor Kršćanske sadašnjosti, preč. Ivan Vučak, dekan i župnik Krašića, dr. sc. Tomislav Zečević, profesor biblijskih znanosti na KBF-u, vlč. Kristijan Gatarić, župnik Presvetog Srca Isusova i fra. Siniša Pucić, župni vikar u Presvetoj Trojici u Karlovcu. Na misnom slavlju i svečanoj akademiji sudjelovalo je desetak akademskih umjetnika slikara i kipara odajući na taj način priznaje i poštovanje umjetničkom ostvarenju u svetištu zaštitnika Hrvatske. Program akademije vodile su krizmanice Dora Sumina i Ana Huljina. Ljepoti uređenja Nacionalnog svetišta doprinijeli su cvjetni aranžmani s. Brigite Badanjak iz Družbe Kćeri Božje Ljubavi.