CGO Babina gora započeo s probnim radom: Prvi centar ovakve vrste u kontinentalnoj Hrvatskoj

Centar za gospodarenje otpadom Babina gora prije svega nekoliko dana počeo je s probnim radom kada je stigao i prvi kamion na lokaciju. Tim povodom na lokaciji je održana press konferencija za novinare te prezentacija o dugogodišnjem procesu realizacije namijenjena načelnicima i gradonačelnicima u okruženju. Tijekom obilaska voditelj projekta Dražen Babić objasnio je prisutnima način obrade otpada, proveo ih kroz pogon te najavio kako će probni rad trajati tri mjeseca i što ta faza projekta podrazumijeva:

-Mi smo trenutačno u probnom radu. Izvođač je u obvezi kroz probni rad dokazati sve performanse postrojenja. Kroz pokusni rad, što je zakonska kategorija, obveza mu je također dokazati i dio performansi, ali isto tako i dio koji se tiče temeljnih zahtjeva za građevinu, pogotovo u dijelu zaštite okoliša. To su zrak, vode, buka i ono što će u konačnici završiti kao stabilizirani ostatni dio na odlagališnoj plohi. Probni rad, pravi probni rad u kojem smo sada, krenuo je 24. 2. kada je prvi kamion i došao u naše MBO postrojenje. U naredna tri mjeseca će biti u probnom radu, gdje će se obrađivati do 140 tona miješanog komunalnog otpada, odnosno ostatnog dijela. U ta tri mjeseca je izvođačeva obveza to dovesti u stanje da zadovoljava sve ugovorne uvjete i sve okolišne uvjete koji su pred njega postavljeni. Nakon toga slijedi tehnički pregled, uporabna dozvola, ako bude sve u redu. Kako nam sada stvari stoje, ugovorni rok nam je početak osmog mjeseca, do kada bi u biti trebala biti izvršena primopredaja projekta od izvođača na Centar za gospodarenje otpadom KODOS d.o.o..

Projekt je ukupno vrijedan 80 milijuna eura, od čega EU sufinanciranje iznosi 40,6 milijuna. Ostali izvori financiranja su iz Fonda za zaštitu okoliša, državnog proračuna i osnivača, odnosno Centra za gospodarenje otpadom Kodos. d. o.o. Direktorica Centra Marija Tufeković istaknula je kako je ovo jedan od 11 centara u Hrvatskoj, peti koji će biti pušten u rad te prvi u kontinentalnoj Hrvatskoj.

-Posebno zadovoljstvo mi je reći da će ovaj projekt bit prvi centar u kontinentalnoj Hrvatskoj i da će biti realiziran u svojim financijskim i vremenskim okvirima u kojima je ugovoren. Krenuli smo s probnim radom i negdje u jesen ove godine krećemo sa punim radom.

Otpad na Babinu goru dolazi iz tri županije. To su cijela Karlovačka, dio Sisačko-moslavačke te dio Ličko-senjske županije. Kapacitet Centra je do 30 tisuća tona miješanog komunalnog otpada godišnje, a Tufeković je kazala i što se sve ondje nalazi:

-U Centru će biti obrada miješanog komunalnog otpada, jednog dijela miješanog komunalnog otpada koji će i dalje građani prikupljati kao i do sada putem lokalnih komunalnih društava koja će onda taj otpad predavati nama bilo direktno dovozom na centar ili putem pretovarnih stanica. Taj otpad će se ovdje obrađivati, iz njega će se izdvajati reciklabilne tvari koje su još uvijek iskoristive, a biootpad koji je izdvojen iz miješanog komunalnog otpada će se kompostirati i još će nastati gorivo iz otpada. Osim miješanog komunalnog otpada obrađivat ćemo i građevinski otpad, glomazni otpad i odvojeno prikupljeni biootpad, znači one jedinice lokalne samouprave koje imaju odvojeno prikupljanje biootpada moći će ga dovesti ovdje na obradu i iz njega ćemo proizvoditi čisti kompost.

Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić istaknula je kako je ovo povijesni trenutak za sve lokalne samouprave.

-Naš grad godišnje prikuplja oko 1200 tona komunalnog otpada i naravno da naša i ostale lokalne samouprave, evo teže u budućnosti da količine komunalnog otpada budu manje, a one koje su odvojive da budu veće.

Županica Martina Furdek Hajdin osvrnula se na dvadesetogodišnje napore svih uključenih.

-Davna je još 2006. godina kada je lokacija odabrana. Nitko nije mogao ni naslutiti koliko nas složen put čeka do današnjeg dana ili do realizacije ovog Centra, ali zato možemo biti ponosni na sve one koji su dali, utkali sebe u ovaj projekt, posebno mogu istaknuti posljednju generaciju, našu direktoricu sa cijelim timom koji je vodila. U ovom projektu imali smo, a imamo i danas podršku Ministarstva, koji su nam izdavali dozvole, koji su nas pratili u okviru okolišnih dozvola. Ovaj projekt obuhvaća prostor na kojem živi nešto manje od 140 tisuća stanovnika, sedam gradova, 22 općine, a kapacitet je 30 tisuća tona godišnje.