22.000 volonterskih sati za sigurnost građana: Dobra priprema sprečava nesreću

Iza svakog uspješnog spašavanja stoji ne samo vrhunska oprema i sati treninga, već i duboki altruizam onih koji su spremni riskirati vlastite živote kako bi pomogli drugima u nevolji. Matija Kranjčević, pročelnik HGSS stanice Karlovac, u ovoj službi vidi mnogo više od pukog obavljanja dužnosti.

Njegov put u HGSS-u započeo je prije nešto više od deset godina, a korijeni te odluke leže u dugogodišnjoj ljubavi prema prirodi i iskrenoj potrebi za pomaganjem.

-Postoji taj dio altruizma, iskrena nekakva potreba i poziv za pomaganje ljudima u nevolji, ističe Kranjčević, naglašavajući da je kroz godine edukacije i preuzetih obveza HGSS za njega postao životni poziv.

Za Kranjčevića, ključ uspjeha svake akcije leži u međusobnom oslanjanju članova tima.

-HGSS kao HGSS nije samo služba, to je zapravo jedna obiteljska zajednica s puno povjerenja, objašnjava on.

Upravo to bezgranično povjerenje, gdje svaki član ovisi o onom drugom, čini srž ove službe. Unatoč svim izazovima i naporima, za njega postoji jedna stvar koja nadmašuje sve ostalo:

-Taj dio koji je neprocjenjiv, a to je trenutak kad zapravo spasiš nekome život.

Iza nas je 2025. godina. Kako biste ocijenili rad HGSS stanice Karlovac u proteklom razdoblju i što kažu brojke?

-Tijekom 2025. godine HGSS stanica Karlovac ukupno je imala 69 poziva u kojima je nekome trebala naša pomoć. Uz te akcije pridodali smo i 36 dežurstava, odnosno pripravnosti i bivanja na određenim pozicijama u Karlovačkoj županiji, gdje je bilo nužno da smo prisutni na terenu. Načelno smo zadovoljni brojem poziva jer je taj broj nešto manji nego godine prije. Teško je reći koji su točno faktori utjecali na to, ali najvažnije nam je da smo odradili sve što nam je bio zadatak i sve što nam je dano u povjerenje.

Koje su vam akcije u protekloj godini bile najzahtjevnije?

-Najteže, najizazovnije i najstresnije akcije su one u kojima tražimo djecu. Prošle godine imali smo nekoliko takvih akcija. Izdvojio bih i značajnu potragu gdje smo išli u pomoć susjednoj stanici Zagreb. Tamo se u siječnju dogodila tragedija na rijeci Savi i tu smo bili dosta uključeni, i stručno i profesionalno, ali smo to proživjeli i na ljudski i emotivan način.

Osim potraga, s kakvim ste se još situacijama susretali na terenu?

-Imali smo spašavanja i izvlačenja pasa iz jama, intervencije kod prometnih nesreća te tehničke intervencije gdje su se ljudi i vozila nalazili u specifičnim okolnostima i na nepristupačnim područjima. Ipak, najčešći pozivi su oni za potrage, njih je prošle godine bilo četrdesetak. Također, imali smo i dosta intervencija na vodi, na rijekama Kupi, Mrežnici i Korani.

Postoji li razlika u vrsti intervencija s obzirom na godišnja doba?

-Zanimljivo je da su u zimskom periodu prošle godine dominirale potrage za nestalim osobama. S druge strane, u ljetnim mjesecima imamo više tehničkih intervencija, intervencija na vodi i planiranih dežurstava na raznim manifestacijama, poput trail utrka i sličnih događanja na otvorenom.

Uz same akcije spašavanja, HGSS ulaže mnogo vremena u pripremu. Koliko ste vježbi i edukacija proveli u prošloj godini?

-U protekloj godini smo odradili 265 što vježbi, što treninga, što obuke. Ono što je za nas značajno je broj od 11.472 volonterska sata koja je ukupno odradilo 55 članova naše stanice. To je nekakav standard koji bismo htjeli i ove godine provoditi. Zapravo, kad se zbroje svi naši volonterski sati u akcijama, treninzima i obukama, to ispadne preko 22.000 sati, što je skoro kao da smo tri godine "ugurali" u jednu 2025. godinu.

Što je u planu za 2026. godinu po pitanju edukacije?

- U 2026. godini predstoje nam temeljne obuke HGSS-a. Naši novi kolege završavaju obuke za spašavanje u zimskim uvjetima, stijensko spašavanje i speleospašavanje. Također, planiramo različite licence, poput onih za potražne K9 timove, te vježbe – kako stanice, tako i međustanične i državne vježbe na kojima trebamo sudjelovati.

Koliko vam je važan preventivni rad, posebno s najmlađima?

-Nastavit ćemo s edukativnim i preventivnim aktivnostima, gdje su nam glavni fokus djeca. Rad s djecom je jedan od najboljih preventivnih i edukativnih programa koji nama donosi najveće zadovoljstvo, a i mališani u tome uživaju.

HGSS zahtijeva visoku razinu spremnosti. Prima li stanica Karlovac nove članove i koji su kriteriji?

-Novi članovi nam uvijek trebaju, pogotovo kvalitetni ljudi. No, kriteriji su dosta visoki. Osim što osoba mora biti punoljetna, fizički i mentalno spremna, mora imati i preporuke dva gorska spasioca unutar stanice. Važno je da je osoba već prepoznata kroz iskustva kao planinar, alpinist, speleolog ili kroz druge outdoor aktivnosti. Također, mora biti spremna posvetiti značajnu količinu svog vremena edukaciji i biti dostupna za intervencije.

Tehnologija i oprema također igraju veliku ulogu u vašem radu. Kakvo je stanje s voznim parkom?

-U proteklom smo razdoblju uložili dosta sredstava u održavanje voznog parka, što je nužno kako bi vozila i plovila bila spremna za sve intervencije i vremenske uvjete 365 dana u godini, 24 sata na dan. Specifičnu profesionalnu opremu moramo kupovati i u budućnosti jer se ona troši – bilo da se radi o užetima ili različitim spravama koje koristimo u spašavanju. Pratimo struku koja diktira nove tehnike i vještine kako bi spašavanje bilo brže, jednostavnije i sigurnije.

Spomenuli ste da je u 2025. godini bilo nešto manje poziva nego ranije. Znači li to da su građani postali oprezniji ili je riječ o nečem drugom?

-Možemo reći načelno da smo zadovoljni s brojem poziva, to jest brojem akcija u prošloj godini iz razloga što je taj broj nešto manji nego godine prije. Nama je najvažnija stvar da zapravo sve ono što je nama bio zadatak... da smo to zapravo sve odradili.

Često se naglašava da je HGSS volonterska služba. Koliko je to zapravo rada u satima?

-Brojke su prilično nevjerojatne. Ono što je za nas značajno je broj od 11.472 volonterska sata. Kad se zbroje sve aktivnosti, od akcija do obuka, to je ispalo znači preko 22.000 sati, što je u pravilu skoro znači kad se zbroje ukupno tri godine ugurane u jednu 2025. godinu. Taj teret nosi ukupno 55 članova naše stanice.

Što je ključno da bi netko postao dio tog tima?

-Novi članovi nama uvijek trebaju, pogotovo ako postoji interes. Međutim, ulaznica nije jednostavna. Osoba mora biti fizički i mentalno spremna te imati preporuke dva gorska spašavatelja unutar stanice. Ključno je da je kandidat već prepoznat po nekim svojim iskustvima kao planinar, alpinist, speleolog.

Koliko je bitna oprema u cijeloj priči?

-Oprema je kritična jer mora funkcionirati u najtežim uvjetima. Mi smo u nazad par godina dosta zapravo sredstava uložili u održavanje našeg voznog parka, što je nužno da zapravo vozila kao takva i plovila budu spremna za sve intervencije. To podrazumijeva pripravnost svih 365 dana, 24 sata na dan. Stalno se prate neke nove tehnike, nove zapravo vještine kako bi spašavanje bilo brže, jednostavnije i sigurnije.

Što biste izdvojili kao poseban emotivni izazov u radu?

-Najizazovnije, najstresnije akcije su one u kojima zapravo tražimo djecu. Posebno je teška bila suradnja sa stanicom Zagreb početkom prošle godine. Tu smo zapravo dosta bili uključeni i stručno, profesionalno, naravno, ali sve smo to na nekakav, hajmo reći, i ljudski način doživjeli u određenoj sferi i emotivno. Upravo zato nam rad s djecom kroz preventivu donosi najveće zadovoljstvo.

Za kraj, što biste poručili svima onima koji planiraju provoditi vrijeme u prirodi?

-Priroda naša je prekrasna, ali je isto tako nepredvidiva i taj najveći broj naših akcija i dalje su potrage za ljudima koji su se na neki način precijenili ili su zapravo podcijenili tu našu prirodu. Taj apel zapravo može ići u smjeru toga da svakako ne zaboravimo pri odlasku u prirodu se dobro informirati, informirati se o lokaciji, o mjestu gdje želimo i što želimo posjetiti.

Postoje li neka osnovna pravila koja bi svi trebali slijediti?

-Svakako potičem ljude da što više vremena provode u prirodi, ali uz odgovornu pripremu. Nužno je prikladno se obući, ići s punim mobitelom, voditi računa da to bude uz ruksak i dovoljno tekućine. Jedna od najvažnijih stvari je komunikacija s bližnjima. Obavezno jave svojim bližnjima kamo idu, kad se planiraju vratiti i da prate vremensku prognozu za taj dio puta. Zapamtite: Dobra priprema sprječava da do poziva uopće i ne dođe.