Čestit Božić želi vam Prvi karlovački!

Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. Tradicionalno se obilježava 25. prosinca. Svjetovni običaji obuhvaćaju najčešće kićenje jelke, darivanje, sijanje pšenice, dok duhovni započinju Došašćem, a kulminiraju na Badnjak i Božić, završavajući blagdanom Tri kralja.

Božić u cijelom svijetu predstavlja važan kulturni, obiteljski i duhovni događaj, a duboko je ukorijenjen u europskoj i svjetskoj tradiciji. Duhovno značenje Božića je rođenje Spasitelja. Proslavlja rođenje Isusa Krista, centralne figure kršćanstva. U povijesti se Božić smatrao početkom nove godine, a to je tradicija koja se zadržala do danas, npr. Mlado ljeto. Božićno vrijeme počinje Došašćem, traje kroz Božićnu osminu do Krštenja Gospodinova, a završava na Tri kralja, s obredima poput blagoslova obitelji.

U Hrvatskoj i Europi tradicionalni običaji obuhvaćaju sljedeće:

Došašće, odnosno, vrijeme priprave s paljenjem adventskih vijenaca i običajima svetaca poput svetog Nikole i svete Lucije.

Badnjak je večer uoči Božića, 24.prosinca, često se obilježava uz posvećenu slamu i polnoćku.

Božićno drvce, najčešće jelka, ukrašava se kuglicama, lampicama, a na vrh se stavlja zvijezda ili anđeo, simbol Betlehemske zvijezde.

Pšenica se sije se na svetu Barbaru 4.prosinca ili svetu Luciju 13.prosinca, koja do Božića izraste kao simbol plodnosti.

U današnje vrijeme uvriježeno je i darivanje dragih ljudi, osobito djece. Djeca dobivaju darove češće na svetog Nikolu, a na Božić obiteljski. Nekada su se na selu razmjenjivali orasi, lješnjaci, jabuke.

Nakon Božića najčešća su dva običaja. U sjevernoj Hrvatskoj se jaše na konjima na Stjepanje ili Štefanje, a na Tri kralja završava koledanje.

U mnogim zemljama pa pa tako i u Hrvatskoj Božić je državni praznik i neradni dan.

Sretan Božić!