Gorski spašavatelji odradili 76 intervencija, brojne vježbe, treninge i dežurstva

Članovi Hrvatske gorske službe spašavanja, Stanice Karlovac prošle su godine odradili nekoliko desetaka potražnih akcija, ali tijekom cijele godine su bili angažirani na vježbama, treninzima, edukacijama. Kako u razgovoru ističe pročelnik karlovačke stanice HGSS-a, Matija Kranjčević, odrađeno je niz aktivnosti i uloženo više od tisuću volonterskih sati.

Je li 2024. godina, po broju intervencija i izlazaka Hrvatske gorske službe spašavanja bila prosječna godina ili je bilo odskakanja?

-U pravilu je bila prosječna godina. To znači da je ukupno bilo 76 intervencija, 56 na području Stanice Karlovac, a 20 je bio na području cijele Hrvatske tj. pomoć drugim stanicama HGSS-a. Ako gledamo ukupan broj ljudi koji je sudjelovao u tom broju akcija je skoro 300, kad se zbroji dakle 50 članova na 76 akcija. Osim toga smo imali 86 dana u dežurstvu u čemu je sudjelovalo 304-ero ljudi. Imali smo dosta vježbi, dosta obuka, instruktorskog rada, treninga jer nam je važno bilo imati u kontinuitetu i zadržati taj stupanj vještina i sposobnosti da možemo jasno i brzo odgovoriti na sve zadatke i izazove koji se pred nas stavljaju.

Koliko je bilo vježbi i treninga?

-Imali smo ukupno 15 vježbi, 190 dana obuka za nove članove Stanice, 150 dana instruktorskog rada, a treninga odnosno uvježbavanja vještina je bilo 130 dana. Tako da kad ukupno zbrojimo sve dane aktivnosti imali smo u 2024. godini 642 aktivnosti. Znači akcija, dežurstava, vježbi, obuka i treninga na kojima je ukupno dakle na 642 dana 1.706 volontera, članova Hrvatske gorske službe spašavanja, Stanice Karlovac.

Kad govorimo o akcijama ili intervencijama u čemu ste najviše bili angažirani?

-Od nekakvih specifičnih akcija, kao i prethodnih godina, ono što je za naše područje reći ćemo, specifično, imali smo dosta potraga, u ljetnim mjesecima je bilo hitnih intervencija, gdje je bila potrebna pomoć u vidu pružanja prve pomoći, pružanju pomoći hitnoj medicinskoj službi u zbrinjavanju i prilasku ka unesrećenima. Određen broj aktivnosti je bio u kojima smo sudjelovali zajedno sa djelatnicima policije, određen dio s vatrogastvom. Isto tako već dugo nismo, a u 2024. godini smo imali jednu speleo-spasilačku akciju, a nekoliko smo dana sudjelovali u preventivnim aktivnostima sprečavanja ugrožavanja ljudi i imovine za vrijeme poplave.

Gdje je bila akcija speleo-spašavanja?

-To je bilo na širem slunjskom području i akciju smo imali zajedno s graničnom policijom. Radilo se o stranom državljaninu, migrantu, ispod njega se jednostavno otvorila jama u koju je upao i trebalo ga je izvući van. Bio je, nasreću, neozlijeđen, ali je pao nekakvih desetak metara. Možemo reći da je imao dosta sreće.

Akcije spašavanja migranata su česte?

-Te akcije imamo u manjem dijelu, svega nekoliko intervencija godišnje. Više je potraga za našim lokalnim stanovništvom i strancima, turistima.

Može li se, temeljem višegodišnjeg iskustva, predvidjeti u kojem dijelu godine ćete imati više posla, primjerice kad je berba šumskih plodova?

-Znamo da ćemo u proljeće i jesen imati aktivnosti toga tipa. Tako je jasno da kad ima gljiva ima i izgubljenih gljivara, možemo reći, ali nije to toliko uobičajeno. Ono što je za nas super stvar je da imamo dosta preventivnih aktivnosti. Jako puno energije, vremena i truda ulažemo vezano uz društvene mreže i informiranje ljudi tako da oni vrlo rano osvijeste trenutak kad misle da su se izgubili i obavijeste Centar 112 ili direktno nas zovu na dežurni telefon. Zbog toga su jednostavnije potražne akcije. Nama je najteže kad dobijemo informaciju da je netko nestao prije četiri ili pet sati, kad nema kontakta, nema konkretnog smjera kretanja, kad nemamo ideju ili motiv odlaska sa poznate adrese. Tad je zapravo to puno intenzivnije traganje, potrebno je puno više ljudi angažirati, potrebno je i puno više opreme. Eto, i u 2024. godini imali takvih akcija, više nego godinu ranije koje su uspješno odrađene. Kad kažem uspješno, to znači da smo osobe za kojima smo tragali pronašli žive. To su nestali koji su poodmakloj životnoj dobi, koji imaju određene staračke bolesti. Rekao bih da je to rezultat i količine obuka i vježbi koje odradimo i edukacija, a između ostalog i opreme koju svake godine zanavljamo, kupujemo novu, istražujemo tržište gdje možemo pronaći najbolju i pokušavamo uvijek držati korak, a to nam daje i rezultat koji trenutno imamo.

Spomenuo si da Stanica Karlovac broji 50 članova…

-Tako je, u 2024. godini imali smo 50 aktivnih i manje aktivnih članova…

Postoji li „mirovina“ za članove HGSS-a?

-Na neki način, jer u ovih 50 se ubrajaju i pričuvni članovi. Aktivni sastav Stanice je 35 članova, a ostali su manje aktivni radi obiteljskih, radi poslovnih obaveza, životnih okolnosti, bolesti, ozljeda. To su okolnosti zbog kojih se članovi stavljaju u neaktivni sastav , odnosno pričuvni.

Je li u 2024. godini bilo novih članova koji su prvi put pristupili HGSS-u?

-Nekoliko je novih članova, imamo jednu članicu, kolegicu koja je došla iz Stanice Gospić, koja je promijenila posao. Ona se vratila kući te se prebacila u Stanicu Karlovac. Održavamo kontinuitet i svake godine imamo dvoje ili troje novih pripravnika u obuci za gorskog spašavatelja.

U odnosu na period prije dvadesetak godina, koliko je HGSS-u lakše raditi? Tu je Zakon o HGSS-u, sigurniji izvori financiranja…

-Nemjerljivo je lakše. Nekada, što ja mogu znati samo po pričama kolega, puno više osobne opreme, puno više se koristilo osobnih vozila… Zapravo nije postojala ideja o ovome što mi danas možemo uživati kao članovi HGSS-a. Međutim, unazad nekoliko godina smo imali i problema zbog inflacije kao i svi. Bilo je određenih poteškoća u financiranju, ali imali smo sastanak sa županicom i većinom načelnika općina i gradonačelnika i obećali su nam povećanje financiranja hladnog pogona za 2025. godinu pa i 2026. pa bi ove godine trebalo biti lakše i jednostavnije. Najskuplje i najneisplativije će biti ako ne bi imali s čim raditi i ako to ne bi imao tko raditi. Mi smo volonteri, ne primamo naknadu za spasilačke akcije i intervencije. Za sve ono slobodno vrijeme koje trošimo na obuke nemamo također naknade, nego razmišljamo isključivo o tome da oprema kojom radimo bude što bolja, jer to nama na koncu konca, pomaže da budemo brži i da sve što radimo radimo sigurno, i za sebe i za druge.

Kad već spominjemo obuke, treninge, što bi izdvojio u prošloj godini?

-Mi smo stanica dosta angažirana oko vodenih aktivnosti, tu je i naš ronilački tim. Imamo desetak ronioca koji redovito provode svoje treninge i uvježbavanja koji su tipizirani za ono za što su oni najčešće angažirani, što na području Stanice, što po cijeloj Hrvatskoj. Od prošle godine imamo i lakše tipove plovila pa su i radi toga bile dodatne obuke koje su članovi Stanice koji su instruktori za spašavanje čamcima educirali ostale članove Stanice i ostale u HGSS-u. To je ono što se kao specifično u 2024. godini uvježbavalo. Imamo i kajakaše na divljim vodama koji provode svoje treninge i obuke. Dosta je bilo, nazvao bih to osnovnih obuka; kretanja po užetu, uvježbavanja različitih tehnika spašavanja. Baza je zapravo osnovna obuka za gorske spašavatelje, tu najviše sati provode pripravnici dok specijalističke obuke i vježbe za održavanje vještina gorskih spašavatelja tokom godine. Primjerice bespilotni sustavi, odnosno rad s dronovima, terenska vožnja po nepristupačnom terenu terencima i vožnja quadom, odnosno ATV vozilom.

Ima li Stanica Karlovac potražne pse?

-Mi smo, nažalost, ove godine izgubili jednog potražnog psa koji je bio jako vrijedan i puno je kilometara napravio u HGSS-u. Sad nam je jedan mladi nizozemski ovčar u obuci, nadamo se da će u 2025. dobiti licencu i biti potražni pas Stanice, tako bi opet bili na dva potražna psa.

Prošle smo godine ponovo imali jednu veću poplavu, istina manju nego u 2023. i ponovo je bio angažiran HGSS. Gdje ste pomagali?

-Poplava je bila manjeg obujma, najveća je pažnja bila usredotočena na područje Brodaraca. Mi smo tamo bili za prijenos, podizanje stvari i sama naša prisutnost je bila pripravnost u slučaju većih vodostaja ukoliko bi nekoga trebalo evakuirati. Imali smo jednu medicinsku intervenciju. Jedna je gospođa slomila ruku i Hitna nije mogla doći do nje. Mi smo prevezli djelatnike Hitne do nje da je mogu zbrinuti. Tih dana smo ukupno imali oko 30-ak intervencija, uglavnom, kao što sam spomenuo, tehničkih nije bilo nekih hitnosti gdje je nečiji život bio ugrožen. Trajalo je ipak nekoliko dana i bili smo tu 24 sata, četiri tima po četiri spašavatelja su se svakih nekoliko sati izmjenjivala bez prekida.

Što planirate u ovoj godini? Nastaviti s uobičajenim aktivnostima?

-Nama je lako dići letvicu visoko, a zapravo treba održavati taj tempo: Mislim da smo pogodili nekakav dobar omjer uloženog i dobivenog, u smislu broja treninga i obuka. Ove godine nastojat ćemo nastaviti radove u Jamadolu u našem prostoru kako bi mogli proširiti svoje kapacitete, dio tehničke spasilačke opreme treba i ove godine biti zamijenjen jer postoje atesti koji nam određuju rok upotrebe pojedinog komada opreme. S te strane ćemo imati trošak, ulaganje u vozni park, ukoliko bude prostora da zanovimo još jedno vozilo. Planiramo i odraditi i dosta preventive kroz rad u školi, rad u vrtićima, različite manifestacije na koje budemo pozvani, kako bi održali ili smanjili broj intervencija.