U zadnjih 15 do 20 godina napravljen je veliki iskorak u liječenju mozga i moždani udar je stavljen u prvi red hitnoće

Moždani udar podložan je promjenama vremena, odnosno temperature i tlaka zraka, pa je češći s promjenama vremena. Iako većina moždani udar povezuje sa starijom dobi, zadnjih godina to je problem koji sve češće pogađa i mlade ljude. Uzrok tomu su sjedilački način života, upotreba štetnih supstanci, izloženost velikoj količini stresa, nedovoljna educiranost o simptomima te izostanak preventivnih pregleda. O moždanom udaru razgovarali smo s specijalistom neurologije dr. Ervinom Jančićem.
Vi ste subspecijalist neuroimunologije, o čemu se tu radi?
- Neuroimuinologija je jedna od užih specijalizacija iz grane neurologije, objedinjuje područje neuroznanosti, neurologije I imunologije, ona se bavi autoimunim poremećajem regulacije imonološke homeostaze prema centralnom živčanom sistemu, mišićima I perifernim živcima. Tu spada jedna od najpoznatijih autoimunih bolesti multipla skleroza, uz još neke manje zastupljene. To je područje interesa gdje se sa naprednim neuroradiološkom i neurofizioološkom dijagnostikom i kliničkim promatranjem može otkriti i liječiti te otkloniti invaliditet.
Pričamo o moždanom udaru, koje vrste moždanog udara postoje?
- To je vrlo aktualna tema, vremenske prilike povećavaju mogućnost moždanog udara i to je jedan od najčešćih uzročnika invaliditeta i smrtnosti u modernom društvu. Najčešće se javlja u trećoj životnoj dobi. Simptomi su nagla nastala slabost ruke ili noge, govora ili vida, smetnje pokretljivosti. Radi se o tvz začepljenju krvne žile nastankom ugruška ili tromba, a ta žila hrani centre u mozgu koji su odgovorni za pokretljivost, osijet, razumijevanje. Nakon nekoliko minuta nastupa oduzetost. Također postoji mogućnost da ako zbog viskog tlaka i starosti krvne žile, koja ako je potpomognuta pušenjem, zbog kojeg dolazi do ubrzanig starenaj krvae žile I rahlosti i do pucanja krvne žile, da govorimo o krvarenju u mozak.
Ima li moždani udar neki znak, da bi se on mogao dogoditi i kako reagirati u tim situacijama?
- Organizam je jedan savršeni stroj i on tijekom godina kontrolira taj pritisak, no s vremenom više nije u stanju to obavljati. Postoje čimbenici na koje možemo utjecati i na one koje ne možemo. Neki od onih na koje možemo su: možemo utjecati na svoju prehranu, možemo si izmjeriti tlak, možemo izmjeriti masnoću u krvi, možemo paziti na svoju debljinu i stres, možemo obići svog liječnika, možemo paziti na razinu šećera, možemo redovito vježbati, i ako to sve držimo u nekim okvirima, onda je rizik od bolesti puno manji. Ukoliko osoba ne pazi na ove parametre, onda se to s godinama nataloži, pa organizam nije u stanju podnijeti sav taj teret.
Postoji li preventiva?
- Jedan od najboljih elemenata prevencije je fizička aktivnost. Konzumacija kefira i obroka bogatih vlaknima, te obroka bez visoko prerađene hrane i obroka bez šećera, te osobe koje su se bavile fizičkom aktivnosti i osobe koje rade vježbe za mozak, imaju znatno manje čimbenika rizika za moždani udar, a i za ostale bolesti, pa tako i tumorske.
Koji su prvi simptomi moždanog udara, kako ga prepoznati i na njega reagirati?
- Osoba koja je deblja nego što bi trebala biti, ima intoleranciju na šećer i povišenu masnoću je u velikoj opasnosti. Takva osoba treba posjetiti svog liječnika i držati se preporuka. Znakovi poput naglo nastale slabosti ruke ili noge, govora ili vida, smetnje pokretljivosti, su znakovi da odmah treba javiti nadležnoj hitnoj službi kako bi se učinila dijagnostika i ordinirala potrebna terapija.
Može li se moždani udar prehodati?
- Može, to je vrlo mala promjena na krvnim žilama. Osoba može imati mučninu i povraćati. Takozvani tihi moždani udar ima iste posljedice i rizike kao i običan.
Koje su metode liječenja moždanog udara nakon što se on dogodi i postoje li šanse za oporavak?
- U zadnjih 15 do 20 godina napravljen je veliki iskorak u liječenju mozga i moždani udar je stavljen u prvi red hitnoće, pa i sama Europska unija je započela sa projektom kako bi se smanjio broj moždanih udara, kao jednog od najvećih uzroka invaliditeta. Karlovačka bolnica ima jedinicu za moždani udar i naš tim pokušava “rastopit” tromb kod moždanog udara, a u suradnji sa obližnjim klinikama pacijenti se žurno transportiraju u nadležne klinike na uklanjanje tromba koji je edoveo do moždanog udara. U malom postotku slučajeva dolazi do oštećenja velike krvne žile na bazi mozga, koja je odgovorna za hranjenje većine mozga . U tom slučaju mozak ostaje bez kisika i to tkivo vrlo brzo krene propadati.
Kakve su procedure nakon udara?
- Pacijenti koji su preživjeli moždani udar, uz podršku obitelji i liječnika nastavlja rehabilitaciju nekoliko mjeseci, dok ne bude u stanju normalno funkcionirati. Može doći do potpunog oporavka, ali ponekad može I ostati dio invalidetita.
Utječe li moždani udar na promjenu psihe pacijenta?
- Ovisi o tome koji je dio mozga pogođen moždanim udarom. Ako nastrada dio koji je zadužen za intelektualne funkcije, može doći do problema sa razumjevanjem. Izuzetno su velika pomoć i logopedski tretmani, jer oni ne pomažu samo kod govora, već i kod vježbi gutanja I disanja.
Što biste preporučili čitateljima vezano za vremenske prilike?
- Preporučam da svi naši stariji sugrađani prate sve informacije o toplinskim udarima, da se klone vrućina, da piju dovoljno tekućine i uzimaju terapiju, kontroliraju tlak i šećer, sve što se može poremetiti u ovakvim danima gdje se ljudi manje kreću. Moram zahvaliti svim medijima što nas prate sa emisijama, gdje pokušavamo educirati građanstvo o štetnim čimbenicima i kako ih smanjiti. U vrijeme stablinih hladnoća i vrućina nemamo povećanje pacijenata, no kada uslijedi promjena vremena i dolazi do pada tlaka, tada imamo veći priljev pacijenata.
Što tada treba učiniti?
- Tada treba treba pozvati hitnu pomoć ili se uputiti na hitni prijem. Kada dolazi do promjene vremena to se odrazi na osobe koje su u rizičnoj skupini.
Što se događa sa neurologijom, imate li kakve pomake i što je novo u tom području medicine?
- U zadnjih 20 godina su napravljeni značajni pomaci u dijagnostici, terapijama i pristupu bolesti. Na našem odjelu pored jedinice za moždani udar, sada uvodimo novu metodu u neurofiziološkim metodama dijagnostike, a u bliskoj budućnosti počinjemo sa radom labaratorija za poremećaje spavanja.
Što nam o tome možete reći?
- Poremećaj spavanja je jedno jako veliko područje. Ovo naše moderno doba je dovelo do smanjenja vremena spavanja. Vrijeme koje bi trebalo spavati je od 23 sata do nekih 6 ujutro. Osoba mora spavati šest do sedam sati, toliko organizam treba da svi podaci koji su ušli tijekom dana se stalože i to se zbiva tijekom spavanja. Ukoliko to napravi osoba se budi svježa i spremna za svoje dnevne obaveze. Spavanje mora biti u hladnijoj i zamračenoj prostoriji, bez čimbenika koji će vas u snu prekinuti. Preporučam smanjenje kave i da se prije odlaska na spavanje ne gleda televizija ili mobitel. Osoba je najranjivija od 23 do 2 sata kada mozak luči hormone koji nam pomažu u svakodnevnim zadaćama. Preporučam redovito spavanje, tjelovježbu i smanjenje obroka. Prije spavanja treba izbjegavati veće obroke.
Pomaže li dnevni odmor u nadoknađivanju noćnog sna?
- Može pomoći. U mediteranskim zemljama postoji običaj da za vrijeme najvećih vrućina je dobro odspavati, pa makar i 15 minuta.
Što bi ste za kraj poručili našim čitateljima?
- Poručio bih da je Karlovac savršen grad za šetnju, fizičku aktivnost, život, rad I kvalitetno spavanje. U svakom životnom dobu se treba kvalitetno družiti sa svojim prijateljima, kolegama i susjedima. Jedna od prevencije bolesti u neurologiji je prisan odnos sa svojim bližnjima.