Povijesna uloga Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća
Danas slavimo Dan državnosti
VIŠE IZ RUBRIKE
Hrvatska danas slavi Dan državnosti. Prije 34 godine, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski, višestranački Sabor i potvrđena je njegova povijesna uloga u očuvanju hrvatske državnosti.
Sabornica je tog 30. svibnja bila ispunjena brojnim zastupnicima i gostima koji su nazočili konstituiranju novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Novoizabrani zastupnici za predsjednika Sabora izabrali su Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.
Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. Tuđman je u svom govoru tada rekao kako je konstituiranje Sabora bio 'presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji'.
Istaknuo je i kako je kroz dugu povijest 'Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice'.
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: Općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Prvi saziv dio mandata odradio je u posebnim, ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ te 'božićni Ustav'. Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine. U kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i manje zastupnika – 138.
Hrvatska ponovno Dan državnosti slavi 30. svibnja. Ranije se na taj datum obilježavao Dan Hrvatskog sabora te je bio spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja te je bio državni blagdan i neradni dan. HDZ-ova većina u Saboru promjenu je uvela u studenome 2019. prilikom uređivanja novog kalendara blagdana i tako Dan državnosti vratila na 30. svibnja, kako se obilježavao prije 2001. godine.
