Uskrs - najveći događaj kršćanstva

Spomen Kristova uskrsnuća diljem zemlje slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi.

Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdijenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguju šunka, često domaći kruh te slastice.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavilo se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanska jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa samo su dio pučkih uskrsnih običaja.

Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje ju svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje.

Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa).

Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs može biti samo unutar toga vremena.