Upisna kampanja Karlovačke županije „Šestar – zaokruži izvrsnost“

Upisna kampanja Karlovačke županije „Šestar – zaokruži izvrsnost“ bila je tema emisije „Aktualno“ Prvog karlovačkog. Zašto je pokrenuta, kome je namijenjena i što se njome dobiva - razgovarali smo sa županicom Karlovačke županije Martinom Furdek Hajdin i predstojnikom Područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Karlovcu Brunom Vuljanićem.

• Za one koji ne znaju, što je Šestar i zašto ste pokrenuli tu kampanju?

Furdek Hajdin: -To je naša upisna kampanja koju smo pokrenuli ove školske godine, već od jeseni. U osmim razredima se, kao što je poznato, održavaju roditeljski sastanci na kojima se roditelji i učenici upoznaju s time koje su potencijalne srednje škole koje se mogu upisati. Međutim, živimo u vremenima kad imamo rekordnu zaposlenost i nikada manju nezaposlenost. No, sa Zavoda za zapošljavanje stižu nam informacije da se i dalje u srednjim školama školuju djeca koja završe upravo na Zavodu, a ne nađu radno mjesto. Zbog toga što gospodarstvo traži struku koje nema dovoljno kod nas u županiji, kao i zbog toga što dijete ne može naći posao nakon završene srednje škole - stvorio se opravdani razlog da napravimo tu kampanju. Upravo, na tim roditeljskim sastancima i ovom kampanjom želimo doprijeti do svake obitelji koja ima dijete koje završava osmi razred, da ima punu informaciju koje su to škole koje se mogu upisivati u Karlovačkoj županiji i koji su to poslodavci koji će tražiti tog đaka pred završetak škole. Upravo u toj kampanji sudjeluje Zavod za zapošljavanje, Obrtnička i Gospodarska komora, poslodavci, ali i srednje škole. Sve to činimo kako bismo odgovorili na sva pitanja i sve nedoumice onih obitelji koje imaju učenika koji završava osmi razred. Naš cilj je ne-školovati djecu za Burzu rada, nego za posao i fakultet. Do sad je već održano 15 roditeljskih sastanka, oni su bili toliko masovni da su održavani i u sportskim dvoranama škola. Rezultate svega što radimo kroz ovu kampanju mjerit ćemo najesen.

• Koja su to zanimanja koja su nam potrebna, a koja su tržištu rada nezanimljiva? Kakvo je stanje na tržištu rada?

Vuljanić: -Tržište rada danas ima potrebu za gotovo svim zanimanjima, ali je pitanje u kojem obujmu. Postoji ogroman nedostatak kvalificiranih radnika iz sektora građevine, metalske industrije, prijevozništva, ugostiteljstva, zdravstva i socijalne skrbi. Dakle, od zidara, tesara, bravara, instalatera, mesara, kuhara, konobara, vozača, inženjera do medicinskog osoblja i doktora. S druge strane manja je potražnja za radnicima ekonomsko-administrativnih zanimanja, a upravo u tom području imamo relativni suficit na strani ponude radne snage. Generalno nedostaje radne snage i potrebno je raditi na prekvalifikaciji, osposobljavanju i usavršavanju postojeće radne snage u skladu s potrebama tržišta rada, a s druge strane pametno i kvalitetno usmjeravati učenike prema smjerovima i zanimanjima koja su tražena, nedostajuća i neophodna za uspješno funkcioniranje gospodarstva.

• Karlovačka županija već niz godina dodjeljuje stipendije učenicima i studentima. Već ste rekli da su i stipendije dio Šestara. Hoće li biti nekih promjena?

Furdek Hajdin: -Tako je, već dugi niz godina Županija stipendira učenike i studente. No, uveli smo sada i direktne stipendije, upravo za deficitarna zanimanja. Nažalost, danas govorim o samo pet stipendija koje su na taj način dodijeljene; radi se o dva učenika limara i tri zidara. Svi oni koji upišu ta zanimanja od Županije dobivaju stipendiju od 130 eura mjesečno, prijevoz i školske knjige. Za ta zanimanja ne treba se javljati na javni poziv, nego su to zvanja koja su toliko ekstremno tražena da ne konkuriraju u javnom pozivu koji provodi Županija. Već samim upisom u tu školu, ostvaruje se pravo na stipendiju. Jedini uvjet da ona ostane je taj da se pohađaju svi razredi. Nakon devet godina konačno smo dobili učenike koji se školuju za zvanje zidara i to je nešto što držimo kao kap vode na dlanu. Studenti se inače stipendiraju u iznosu od 110 eura mjesečno, a učenici sa po 70 eura. Ove godine je podijeljeno 105 stipendija. U narednom javnom natječaju i učenicima i studentima bit će povišene stipendije, ali isto tako bit će povećan i broj onih koji će ih dobivati. Ulog u dijete u toj dobi je zaista opravdan i doista želimo napraviti još jedan iskorak.

• Koje su najčešće pogreške pri odabiru budućeg zanimanja, odnosno srednje škole?

Vuljanić: -Prije svega, to je nedovoljna informiranost, odnosno nepoznavanje zanimanja i programa obrazovanja, zatim nerazvijenost interesa (ne postoje područja koja ih zanimaju ili ih nekritički zanima gotovo sve). Tu je još i neprepoznavanje zdravstvenih teškoća kao zapreka za rad u nekim radnim uvjetima. Često se izbor programa radi i zbog „mode“, blizine, prijatelja i pretpostavke da četverogodišnji programi nužno pružaju bolju perspektivu za profesionalni razvoj. Tu je i neadekvatan utjecaj odraslih osoba iz okoline, uža i šira obitelj: ili su previše striktni u svojim preporukama ili se ne miješaju ''jer dijete treba samo odlučiti'' – oboje je pogrešno. Često roditelji navode „neka sam odluči“, a ne pružaju informacije na temelju koje bi mogao „sam odlučiti“.  Radionicama za učenike osmih razreda nastojimo učenicima pomoći da osvijeste čimbenike izbora zanimanja (dobra informiranost o programima i zanimanjima, sposobnosti, interesi, životne i radne vrijednosti, ocjene, potreba za zanimanjem na tržištu rada…). Objavom županijske brošure „Kamo nakon osnovne škole“ jednom godišnje pružamo informacije o postojećim programima i zanimanjima za koje se mogu obrazovati.

• KA Radar je jedan od projekata koji se provodi već nekih pet-šest godina. Kad počinje? Koliko će učenika sudjelovati, kakva su vaša očekivanja?

Furdek Hajdin: -Prošlu subotu počeo je KA RADDAR deficitarnim zanimanjima, a sada počinje KA RADDAR u izvrsnosti. To je na neki način i mali iskorak koji radimo ove godine. Usmjeravamo se prema strukovnom obrazovanju u deficitarnim zanimanjima gdje će Tehnička škola Karlovac, MIOŠ i Tehnička i Obrtnička škola Ogulin prezentirati djeci od petog do osmog razreda kako mogu svojim rukama na licu mjesta raditi možda svoje buduće poslove. Bit će tu i poslodavci, ali i vrijedni profesori koji će subotom nekoliko sati izvoditi nastavu. Izvrsnost ćemo provoditi u Srednjoj školi Duga Resa gdje će fokus biti na STEM području. Ove godine KA RADDAR će obuhvatiti skoro 70-tero djece u deficitarnim zanimanjima, a izvrsnost nam pohađa nešto manje od 200 djece.

• Uvijek aktualna tema su upisi u srednje škole, kreću uskoro. Ove godine ova tema je dodatno aktualizirana nekim nagađanjima kako će doći do ukidanja velikog broja smjerova.

Furdek Hajdin: -Ove godine nema ukidanja programa, a nema ni ukidanja škola. Razgovaramo o mogućnosti rotacije programa i o kvotama koje još do sada nisu definirane.

Vuljanić: -Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano godinama izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja te ih objavljujemo krajem godine. Preporuke se donose na temelju analize trendova kretanja dužih vremenskih serija pokazatelja brzine i stope zapošljavanja prema obrazovnim programima, objavljenih potreba za radnicima, podudarnosti dobivenih rang lista s terenskim informacijama savjetnika iz posredovanja te uzimanjem u obzir kretanja upisanih učenika u pojedine obrazovne programe i dinamike završavanja njihovog obrazovanja i ulaska na tržište rada. One su kvalitativnog karaktera i usklađuju se s ostalim županijama do sredine prosinca, a prema planu i metodologiji usklađenom na nacionalnom nivou Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Dakle, Zavod je kreator jednog analitičkog alata koji, uz sve ostale analize i dostupne informacije, služi za donošenje odluke o obrazovnim programima i broju upisnih mjesta.

• Jesu li upisne kvote za iduću školsku godinu već određene?

Furdek Hajdin: -Ne, nisu. Radi se na njima, komuniciramo ih s Ministarstvom. Vjerojatno će u svibnju biti završene i zaključene.

• Koje su Vaše poruke za kraj?

Vuljanić: -Apeliram i na učenike i na roditelje da putem ove kampanje koju provodimo prikupe sve one potrebne informacije te da zajednički donesu odluku koja će za njihovu djecu biti vrlo bitna i u pravilu će im dobrim dijelom definirati njihovu profesionalnu budućnost kasnije. Dugotrajno, želio bih da se drže lajtmotiva o cjeloživotnom učenju.

Furdek Hajdin: -Mladi su nam zaista najvažniji. Ako ne nađemo put da zadržimo mlade da ostanu živjeti na području gdje su rođeni, onda nam je puno toga uzalud. Uistinu puno ulažemo u uvjete,  u dječje vrtiće, a posebno u školovanje da zaista naša djeca imaju najbolje uvjete za školovanje, za odrastanje, a onda poslije i za samostalan život. To nam je cilj; sve nas je manje i manje, a na nama je ova vrsta odgovornosti.