Završetak božićnih blagdana
Blagdan je Sveta tri kralja
VIŠE IZ RUBRIKE
Običaj je u narodu da se taj dan ne obavljaju nikakvi poslovi osim nužnih, te da se toga dana raskiti i iz kuće iznosi božićno drvce.
Danas je blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje. Sveta tri kralja u kršćanskoj tradiciji su kraljevi ili mudraci, koji su se prema Evanđelju došli pokloniti Kristu nakon rođenja u Betlehemu, a tradicija ih naziva Gašpar, Melkior i Baltazar.
Tri kralja se od srednjega vijeka, uglavnom prikazuju tako da je jedan od njih starac, drugi muškarac srednjih godina, a treći mladić, što je, kako se smatra, motiv kojim se htjelo istaknuti da svi ljudi, od djece pa do staraca, trebaju u Isusu prepoznati Gospodina i Boga.
Prema Matejevu Evanđelju mudraci su prateći betlehemsku zvijezdu došli s istoka u Jeruzalem, kako bi se poklonili Kristu. Kad su ga pronašli, darovali su mu tri dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast - smirnu kao čovjeku.
Po tradiciji, poslije njihove smrti, njihove su relikvije odnesene u Carigrad, a nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, prenesene su u Milano, a potom u katedralu u njemačkom gradu Kölnu, gdje se i danas nalaze. Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.
Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja. Bogojavljenje je pak kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusa.
Među hrvatskim katolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, pa se ovom blagoslovljenom vodom blagoslivljaju kuće i obitelji. A prigodom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima "G", "M" i "B", koja označavaju inicijale trojice kraljeva. Uz Sv. tri kralja ili Vodokršće u hrvatskim krajevima posebnu važnost ima blagoslov vode i soli u crkvama. Naime, nekad su već ranom zorom domaćini ili domaćice pohodili crkve gdje svećenici blagoslivljaju vodu i sol, kojom se kasnije tijekom cijele godine škrope kuće, ukućani, štale i blago.
Sveta tri kralja predstavljaju završetak radosnih božićnih blagdana. U Hrvatskoj i BiH službeno se na taj da ne radi, dok je običaj i u narodu da se taj dan ne obavljaju nikakvi poslovi osim onih koji su nužni, kao što je običaj da se tog dana raskiti i iz kuće iznosi božićno drvce.
