Imamo rezultate o stanju mentalnog zdravlja mladih i njihovim potrebama

Završna konferencija projekta GPS 1.1. - Generacija Podrške i deStigmatizacije, danas će biti u 17 sati u Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić. Tom prilikom će se predstaviti rezultati istraživanja o potrebama mladih u području mentalnog zdravlja i javna rasprava.

Uz stručnjaka u području mentalnog zdravlja, dr. Igora Salopeka, govorit će i vrsna poznavateljica lokalnih javnih politika za mlade, Aleksandra Podrebarac te u onom najvažnijem, središnjem dijelu konferencije - glavne istraživačice Tanja Novosel, Marita Grubišić-Čabo i Jana Šimon, koje će predstaviti rezultate sveobuhvatnog istraživanja specifičnih potreba mladih u području mentalnog zdravlja.

Podaci su prikupljani tijekom ove godine, od stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja te samih mladih i to putem različitih metoda, uključujući polustrukturirane intervjue, fokus grupe i anketne upitnike.

Ukupan broj sudionika istraživanja dosegnuo je gotovo 350 osoba, od kojih je svega devet stručnjaka, a sve drugo mlade osobe.

Konferenciju će zaokružiti moderirana javna rasprava o nalazima istraživanja te općenito izazovima mladih u području mentalnog zdravlja, u kojoj će na sudjelovanje biti pozvani svi prisutni.

Podaci su prikupljani tijekom 2023. godine, od stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja te samih mladih i to putem različitih metoda, uključujući polustrukturirane intervjue, fokus grupe i anketne upitnike. Ukupan broj sudionika istraživanja dosegnuo je gotovo 350 osoba, od kojih je svega 9 stručnjaka, a sve drugo mlade osobe.

Sudionici konferencije iz prve će ruke čuti rezultate dugo iščekivanog i prijeko potrebnog istraživanja te ujedno imati priliku porazgovarati o istima sa relevantnim stručnjacima, donositeljima odluka i drugim zainteresiranim građanima. Uz predstavljanje rezultata, održat će se i javna rasprava u koju će se moći uključiti svi sudionici konferencije.

Hoće li predstavljanje rezultata imati utjecaj na lokalne javne politike iz područja zdravstva i mladih, ne možemo reći sa sigurnošću, ali smo sigurni da je raspravi o tome itekako mjesto u javnom prostoru! Želimo da se čuje glas mladih!

Malo konteksta iz Hrvatske i EU

Mlade osobe diljem Europe već niz godina kao prioritet ističu mentalno zdravlje. Štoviše, svojim sudjelovanjem u procesu Dijaloga EU s mladima učinili su da ono postane dijelom politike Europske unije. Ključan je bio 6. ciklus Dijaloga, 2017.-18. godine, iz kojeg je proizašlo 11 Ciljeva za mlade EU, među kojima je bilo i Mentalno zdravlje i dobrobit mladih. Isti su godinu poslije postali sastavnim dijelom Europske Strategije za mlade 2019. - 2027.

Otprilike u isto vrijeme u Hrvatskoj odnosno Karlovačkoj županiji, mladi su sudjelovali u procesu izrade Programa za mlade Karlovačke županije (2017.) i Gradskog programa za mlade Grada Karlovca (2019.). U oba dokumenta istaknute su mjere koje se izravno odnose na mentalno zdravlje mladih od kojih izdvajamo jednu zajedničku, ujedno i ključnu za uspjeh u očuvanju dobrobiti i mentalnog zdravlja mladih – osnivanje vaninstitucionalnog savjetovališta za mentalno zdravlje mladih. U GPM-u Grada Karlovca argumentacija glasi ovako:

-Mladima je mentalno zdravlje bitno te je potrebno osigurati dobru podršku školskog i zdravstvenog sustava. Mladi, ali i stručnjaci iz područja smatraju da ne postoji dovoljno razvijena podrška mladima iz tog segmenta, da su često prepušteni sebi, a opterećenje obrazovnim sustavom, moderna tehnologija, adolescencija i odrastanje često su vrlo stresni.

U Karlovcu postoje određene službe u kojima mladi mogu potražiti pomoć no često se mladi ne odvaže koristiti usluge tih službi jer su dio institucija i često previše formalizirane. Potrebu za vaninstitucionalnim savjetovalištem za mlade ističu i mladi i osobe koje rade s mladima, posebice stručnjaci iz tog područja koji naglašavaju trenutnu potkapacitiranost kadra koji bi radio na terenu ili koji ne koristi moderne tehnologije koje mladi koriste, a do kojih je često jedino moguće doći na taj način. Problem stigme izražen je kod mladih koji se boje da će biti stigmatizirani ako se dozna da odlaze psihologu. Savjetovalište za mlade bi trebao biti polivalentan centar za informiranje i rad s mladima iz segmenta reproduktivnog i mentalnog zdravlja.

Tada zatečeno stanje do danas je dodatno pogoršano krizama uzrokovanim potresima koji su pogodili Hrvatsku, pandemijom virusa COVID-19, te ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku.

To potvrđuje statistika Eurobarometra iz lipnja 2023, prema kojoj je visokih 59% mladih u dobi između 16 i 24 godina u posljednjih 12 mjeseci iskusilo emocionalne ili psihosocijalne probleme (poput osjećaja depresije ili tjeskobe).

Nadalje, Eurobarometar je otkrio i glavne izazove Europljana prilikom pristupanja uslugama iz područja mentalnog zdravlja – (1) duge liste čekanja prije dijagnoze i/ili tretmana, (2) previsoka cijena usluga i (3) nepoznavanje kvalitetnih doktora odnosno stručnjaka.

UNICEF je 2021. godine, u jeku pandemije virusa COVID-19, objavio izvještaj u kojem stoji da je u Hrvatskoj, prema dostupnim podacima, učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Pritom je učestalost nešto veća kod dječaka (12,1%) nego kod djevojčica (10,9%). Osim toga, u izvještaju je istaknuto da je u Europi samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina. Osim Eurobarometra, UNICEFovog te drugih izvještaja temeljenih na postojećim (i nerijetko poopćenim) statistikama uglavnom povezanih sa ovisnostima ili nekim drugim obilježjem odnosno temom, za Hrvatsku ne postoje empirijski rezultati koji bi otkrili konkretne potrebe mladih u području mentalnog zdravlja. Ili barem nisu postojali dosad.

Sveobuhvatno istraživanje provedeno putem projekta GPS 1.1. – Generacija Podrške i deStigmatizacije pružit će upravo to – empirijske podatke prikupljene od stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja te samih mladih i to putem različitih metoda, uključujući strukturirane intervjue, fokus grupe i anketne upitnike. Ukupan broj sudionika istraživanja dosegnuo je gotovo 350 osoba, od kojih je svega 9 stručnjaka, a ostatak čine mlade osobe.

Izvještaj o rezultatima istraživanja oblikovat ćemo i kao zagovarački dokument o potrebama mladih, kako bismo preporučili donositeljima odluka što činiti kako bi na iskazane potrebe mladih adekvatno odgovorili, najavili su organizatori konferencije.

Cilj i jest da najveću korist od ovog projekta imaju upravo mladi. Oni će se informirati, povećati svjesnost o mentalnom zdravlju i destigmatizaciji narušenog mentalnog zdravlja te će njihove potrebe u području mentalnog zdravlja biti mapirane, kako bi se u budućnosti u lokalnoj zajednici mogle razviti usluge u skladu s njihovim potrebama.

Partnerske i druge organizacije civilnog društva nakon ovog projekta ostat će će umrežene i osnažene te će moći kreirati projekte na realnim potrebama mladih koje su utvrđene kroz istraživanje, a donositelji odluka će dobiti zagovarački dokument kako bi stekli uvid u potrebe mladih.