Starosna diskriminacija: kao društvo odbacujemo starije ljude kao resurs

Udruga "starKA" koja se bavi  informiranjem, širenjem i razvojem socijalnih usluga za starije osobe organizira nacionalnu kampanju  „stopAgeism“. Cilj joj je suzbijanje starosne diskriminacije. Kampanje se provodi pod pokroviteljstvom Vlade RH  i danas je predstavljena u Jaškovu.

-Ovo nije kampanja koja može donijeti i koja će  donijeti rezultate sama za sebe i ako pogledamo akcijski plan Desetljeća zdravog življenja UN-a onda ćemo vidjeti da ovo što mi radimo kampanjom „stopAgeism“ je prvi korak, a to znači osvješćivanje društva o starosnoj diskriminaciji, podučavanje o starenju, približavanje starenja i jačanje međugeneracijske solidarnosti. Da bi uspjeli važno je što radi Vlada, što radi Ministarstvo rada i institucije, važno je što radi cijelo društvo. Dakle, zajedno možemo suzbijati, a možda jednog dana i suzbiti starosnu diskriminaciju, kazala je Sabina Angelina Latin predsjednica udruge „starKA“

Dodala je da je uloga udruge u ovoj kampanji okupiti i udruge, institucije, predstavnike vlasti, a to su i učinili na današnjem skupu. Kampanja će se također provoditi u suradnji sa školama,  Ministarstvom zdravstva jer žele inicirati tečajeve i seminare za djelatnike u sustavu zdravstva gdje je jako raširena starosna diskriminacija, tvrdi Latin, a isto tako i u sustavu socijalne skrbi.

-Mi kao društvo odbacujemo starije ljude kao resurs, oni su nama teret. Kad slušamo o starijima oni su uvijek spori, nesposobni, a zapravo bi trebali više slušati o njihovom znanju, iskustvu i mudrosti. To je dodana vrijednost. Mijenja nam se demografska slika i sve više je starijih i ako ih ne uključimo kao resurs onda nemamo budućnost, istaknula je predsjednica Udruge „starKA“ kao i da smo kao društvo opterećeni predrasudama.

-Prvo što na čovjeku vidimo su njegove godine i spol, a dugo ništa ne vidimo; je li obrazovan, kojeg je zanimanja, što radi… To je prva predrasuda. Prema procjenama i istraživanjima svaka druga osoba je starosni diskriminator i prije nego što sam počela baviti ovim poslom našla sam puno predrasuda i stereotipa i kod sebe, dodala je Sabina Angelina Latin.

Na skupu se govorilo o nekoliko tema vezanih za ljude starije životne dobi među kojima je skrb o starijim osobama nezaobilazna tema.

- Mi kao Republika Hrvatska nemamo svoj nacionalni plan skrbi za starije osobe. Imamo domove socijalne skrbi koji su državni, županijski ili privatni i nemamo ništa više, a broj starijih osoba enormno raste i to ne treće nego kasne treće životne dobi.  Nakon 85 i 90 godina imamo vrlo veliki broj osoba po otocima, po zaleđu imamo vrlo specifičnu situaciju gdje imamo i stogodišnjake koji su u potpuno samačkim domaćinstvima, a čija lokalna zajednica uopće o njima ne vodi računa. Dakle moramo donijeti neki plan i pravilnik kako skrbiti o svakom čovjeku i o onom na otoku, u zaleđu, u Hrvatskom zagorju, u slavonskom selu, a ne samo u velikim centrima, istaknula je predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac.

Zabrinjavajući su podaci i kad je u pitanju mentalno zdravlje kazao je voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja Igor Salopek

- Možemo reći da danas u Hrvatskoj oko 100 tisuća ljudi ima demenciju. To je ozbiljan javno zdravstveni problem o kojem zaista moramo javno razgovarati i voditi brigu. Pitanje koliko mi dajemo adekvatne odgovore tim ljudima u društvu u kojem neki djelići sustava nisu sasvim povezani, a trebali bi biti. Pitanje koliko uopće možemo dati kvalitetne odgovore po pitanju 24-satne njege jer obitelji su često puta preopterećene, a pitanje koliko se može amortizirati taj problem na druge načine. Drugi problem koji treba istaknuti je dvostruko veća stopa depresije kod starije populacije u odnosu na ostalu populaciju, moramo spomenuti i stopu suicida koja je kod starijih višestruka na opću populaciju. No, ljudi nisu dijagnoze, ljudi nisu godine, ljudi nisu brojke, oni su osobe, imenom i prezimenom, i govoreći o stigmi osoba starije životne dobi nemojmo zaboraviti, da su naš susjed, naši roditelji, prijatelji su prije svega ljudi, naglasio je Salopek.

Kampanja „stopAgeism“, kako je rekla inicijatorica Sabina Angelina Latin, pokrenuta je zbog veće raširenosti starosne diskriminacije, a koja je od Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije, kao najzastupljeniji oblik  diskriminacije, proglašena globalnim izazovom 21. stoljeća. Obzirom da starosna diskriminacija osim utjecaja na kvalitetu života starijih ima i ozbiljne posljedice na cjelokupno društvo i gospodarski razvoj,  kampanjom će se također promovirati volonterstvo, društveno odgovorno poslovanje i održivi razvoj.