U Hrvatskoj 10.000 ljudi živi u neadekvatnim uvjetima i njih treba zakonski uključiti u kategoriju beskućnika

Okrugli stol na temu Prevencija beskućništva u Hrvatskoj održan je danas u Karlovcu. Organizatori su Hrvatska mreža za beskućnike, Udruga MOST iz Splita i Udruga Milosrđe iz Karlovca.

Okrugli stol se održava u sklopu projekta „Nova perspektiva za beskućništvo" kojeg je nositelj Hrvatska mreža za beskućnike u suradnji sa sedam organizacija civilnog društva i dvije znanstvene institucije.

Izvršni predsjednik Mreže za beskućnike Zvonko Mlinar prije početka je kazao da je u sklopu projekta napravljeno sedam istraživačkih radova koji trebaju ponuditi smjernice kako spriječiti beskućništvo u Hrvatskoj.

Naime, kako je istaknuo, prema procjenama u Hrvatskoj ima oko 2.000 apsolutnih beskućnika prema kvalifikacijama UN-a, njih 400 obuhvaćeno je skrbi kroz prihvatilišta i skloništa, a procjenjuje se da ima oko 10.000 ljudi koji žive u neadekvatnim životnim uvjetima, bez struje, vode i osnovnih životnih uvjeta te se i njih može smatrati beskućnicima.

-Pokazalo se da su potrebni neki primjereniji oblici skrbi, znači uključivanje ovih koji žive u neadekvatnim uvjetima stanovanja u zakonsku regulativu beskućnika, odnosno potrebno je proširenje definicije u skladu s europskom tipologijom beskućništva i socijalne isključenosti. To će nam biti polazište gdje ćemo se zalagati za donošenje hrvatskog nacionalnog plana za prevenciju i borbu protiv beskućništva, rekao je Mlinar.

Procijene, kako je rekao temelje se na podacima o korisnicima socijalne pomoći, a koja trenutačno iznosi oko 1.000 kuna što, napominje Mlinar, ne može pokriti osnovne životne potrebe.

Po Mlinaru zabrinjavajuća je činjenica da kao beskućnici uglavnom završavaju stariji ljudi, psihički bolesni pa i hrvatski branitelji, a svima njima je zajedničko da su to ljudi koji nemaju obitelji.

-Zabrinjava što sve više umirovljenika s najnižim mirovinama praktično završava na ulici, konstatirao je Mlinar.