Badnji je dan - posljednji dan došašća i dan uoči Božića

Badnji je dan, posljednji dan došašća i dan uoči Božića. Dan je to bogat običajima, dan zajedništva, koji u vjernicima budi nadu i mir.

Diljem zemlje u tijeku su posljednje pripreme uoči blagdana Božića. U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Božić koje je počelo još prije četiri tjedna, na prvu nedjelju došašća ili adventa.

Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako Katolička crkva post ne smatra obveznim. Badnjak je također ime za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar, tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdijenja je proslava polnoćke.

Upravo s bdijenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće, jedna ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdijenje počinje uvečer kad se obitelj okuplja oko stola s posnim jelima, i unošenjem badnjaka i slame.