Nomen est omen: Roditelji preferiraju kraća imena za djecu, a u županiji imamo Freyu, Arga, Ariu i Artija

U matičnim uredima u Karlovačkoj županiji u proteklih devet mjeseci prijavljeno je ukupno 609 djece, a broj prijavljenih u maticu rođenih gotovo je isti kao i prošle godine, kad je u istom razdoblju prijavljeno 610-ero djece. Informacija je to koju smo saznali u županijskom Upravnom odjelu za opću upravu.

Što se pak tiče imena, već je nekoliko godina trend da roditelji daju djeci kratka imena, a potvrdili su nam to i u odgovoru iz županijskog Upravnog odjela.

-Posljednjih godina uočen je trend odabira kraćih imena za djecu. Primjerice, Eva, Mia, Nika, Lana, Mila, Luka, Borna, Leo, Roko, Iva, Fran, Mihael.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave i u Karlovačkoj su županiji na listi popularnih imena ona koja su „top 5“ i u Hrvatskoj. Podaci Ministarstva odnose na prva tri mjeseca ove godine, a najpopularnijih pet imena za dječake su Luka, David, Jakov, Mateo i Ivan, dok su za djevojčice najčešćih pet imena Mia, Lucija, Ema, Mila i Marta.

Neki roditelji žele da dijete ipak nosi manje uobičajeno ime.

-Od imena koja se ne pojavljuju često izdvojili bismo Aurora, Aria, Tilia, Ina, Freya, Asja, Lejla, Zara, Jona, Neo, Anik, Mauro, Argo, Zrin, Ino, Arti.

Na području nadležnosti Matičnog ureda Vojnić zbog nacionalnih specifičnosti imena su tradicionalna, primjerice Nedim, Emrah, Tarik, Adna, Amina, Šejma, ali i Mila, Petar, Luka, Maja pa i Vanessa, Sara i Irina, navode u odgovoru.

Po izboru manje uobičajenih imena može se zaključiti da roditelji imena biraju ponekad prema popularnim TV serijama ili filmovima. Primjerice ime Aria postalo je „popularno“ kad je krenuo serijal Igra prijestolja. U prva tri mjeseca u Hrvatskoj je 28 djevojčica dobilo ovo ime, koje je eto ušlo u 50 najpopularnijih. Ime Neo prvi se put pojavilo u matičnim uredima nakon Matrixa.

Ne znamo sa sigurnošću, ali možda su se roditelji za ime Freya odlučili pod utjecajem serijala Vikinzi.  Freya je naime božica iz nordijske mitologije.  Argo dolazi iz antičke književnosti iz Homerove Odiseje, a znači „svijetao“ ili „sjajan“.

Bez obzira za koje se ime odlučili roditelji, u tome moraju biti „jednoglasni“, a odaberu ga obično prije rođenja djeteta. Međutim, što ako nije tako? Pitali smo jesu li matičari imali situacija da se roditelji nisu mogli dogovoriti oko imena ili pak prezimena djeteta? Odgovaraju da takvih situacija nije bilo.

Naime, sukladno Zakonu o osobnom imenu osobno ime djeteta određuju roditelji sporazumno, a što se tiče prezimena dijete može imati prezime jednog ili oba roditelja.

Hipotetski, da se roditelji se ne mogu dogovoriti oko osobnog imena, dijete ipak neće ostati „bezimeno“, objašnjavaju iz županijskog odjela.

-Ako se roditelji nisu sporazumjeli o osobnom imenu djeteta, osobno ime određuje nadležni centar za socijalnu skrb u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva jednog od roditelja.

Nekad se smatralo „društveno prihvatljivim“ da djeca „moraju“ biti rođena u braku. Danas to nije slučaj, jer sve više je onih koji se odluče na zajednički život „bez papira“ ili pak biti samohrani roditelji, a potvrđuju to brojke i u našoj županiji.

-Upravni odjel za opću upravu ne vodi evidencije samohranih roditelja, ali je utvrđeno da je tijekom devetomjesečnog razdoblja ove godine u 40 posto slučajeva utvrđeno priznanje očinstva na zapisnik pred matičarima, iz čega se može zaključiti da je to postotak djece koji se rađa izvan braka.

U opisu poslova kojima se bave matični uredi naišli smo na obrasce za naknadni upis u maticu rođenih i saznali što je naknadni upis i u kojim slučajevima se primjenjuje.

-Naknadni upis u maticu rođenih su dopune i izmjene temeljnog upisa, a odnose se na činjenice koje su nastale ili su postale poznate nakon izvršenog temeljnog upisa. Primjerice, navedeno obuhvaća priznanje i utvrđivanje očinstva, skrbništvo nad maloljetnom osobom, posvojenje, lišenje i vraćanje roditeljske skrbi, sklapanje i prestanak braka, promjenu osobnog imena ili prezimena, promjenu spola, promjenu državljanstva, smrt i proglašenje umrlim te naknadni ispravci grešaka. Također, sukladno Zakonu o državnim maticama upis činjenica rođenja hrvatskih državljana u inozemstvu obavlja se na temelju izvatka iz državne matice inozemnog tijela, dakle, naknadno se ovdje upisuju u maticu rođenih temeljem inozemne isprave, pojasnili su iz Upravnog odjela za opće poslove.