Svi korisnici Gradske toplane s početkom sezone imat će grijanje, a hoće li i koliko poskupjeti još nije poznato

VIŠE IZ RUBRIKE

    Do sada realizirane projektne aktivnosti te daljnji radovi na rekonstrukciji vrelovodne mreže u Karlovcu prezentirani su na današnjoj konferenciji za novinare u Smičiklasovoj ulici.

    Direktor Gradske toplane, Hrvoje Klobučar istaknuo je kako će bez obzira što građevinski radovi ne idu po planu, svi njihovi korisnici s početkom sezone i kada se ostvare uvjeti za početak grijanja imati grijanje, a hoće li i koliko grijanje za kućanstvo poskupjeti u ovom času još nije poznato.

    Klobučar je pobrojao i sve što je do sada u sklopu projekta napravljeno, kao i radove koji predstoje.

    -Rade dvije grupe izvođača, grupa 2 koja radi na Rakovcu i u Sarajevskoj ulici i oni će ove godine ako sve bude kako treba završiti Rakovac i Sarajevsku od pothodnika do kraja. Do kraja sljedeće godine ostat će spoj od toplane do pothodnika i od pothodnika do u Zvijezdu Ulicom kralja Tomislava. Grupa 3, zajednica ponuditelja radi u Ulici Bartola Kašića i ove godine će završiti veći dio radova u Grabriku i u Luščiću Matoševu, Držićevu ulicu i radove kod zgrade Suda. Za na godinu ostaje kompletni rajon 1, 6 i 7, dakle Banija, Krležina, Šestićeva ulica i dio Tina Ujevića i ostatak u Luščiću i Grabriku.

    Od ukupne dužine mreže, do prošlog utorka je napravljeno nekih 3.965 metara, a ono što se predviđa do kraja godine je 5.860 metara zavarenih cijevi, odnosno ukupno 38 posto što je nažalost manje od onog predviđenog prvotnim planom. Bilo je predviđeno 10.000 metara, ali dočekala su nas globalna kašnjenja ne samo cijevnog materijala, nego i u ostalim elementima projekta, pojasnio je.

    Direktor toplane apelirao je na građane da zbog sigurnosti ne ulaze u prostore gradilišta i da budu oprezni u blizini zaštićenih područja.

    -Imamo i nešto pritužbi građana zbog zauzeća prolaza, prostora ispred garaža, parkirališta i slično. Zahvaljujemo im na strpljenju, ali to se mora odraditi, a neke stvari bi već bile riješene da je taj materijal stigao na vrijeme. Iako su naručene davno, s cijevima se u dobavi kasni u prosjeku više od dva mjeseca, kazao je.

    Rekao je i kako prilikom izvođenja radova nastoje očuvati što više stabala.

    -Ona koja su na samoj trasi vrelovoda ne možemo očuvati i do sada ih je 35 uklonjeno. Više od 100 ih je potencijalno ugroženo i tu se pazi da opstanu i nadamo se da će ih velika većina opstati, a u svakom slučaju ova koja su uklonjena s trase vrelovoda bit će posađena negdje pored, najavio je.

    Klobučar se osvrnuo i na ostale projektne aktivnosti.

    -Od ostalih projektnih aktivnosti vezanih uz distribuciju i kemijsku pripremu vode, zamijenili smo šest motora, imamo šest elektromotora po 160 kilovata, dvije crpke na tim motorima, kompletan elektro dio koji to sve prati i uključuje sada ukupno četiri frekvencijska pretvarača koji će omogućiti da puno kvalitetnije upravljajmo mrežom, trošimo manje električne energije i s te strane imamo manje toplinske gubitke, istaknuo je, te dodao:

    -Ova ekipa koja radi cijevi, oni nastavljaju sljedeće godine, dok ova dva projekta, distribucijski pogon i podstanice, njih se završava ove godine. Što se tiče podstanica, mijenja se kompletan primar, ulazni dio podstanice, te osim što se stavlja novija i puno bolja oprema, bit će i redovito izolirana i bit će puno bolji nadzor. Sastavni dio projekta je tzv. SCADA, odnosno daljinsko upravljanje i nadzor kojim ćemo moći puno brže utvrditi neki problem u podstanicama i pristupiti njegovom otklanjanju prije nego što građani osjete neki problem s uslugom, naglasio je.

    Podsjetio je i kako je cilj projekta  „Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu“ zamjena postojećih vrelovodnih cijevi, a osigurat će pouzdanost i sigurnost isporuke toplinske energije uz smanjenje gubitaka u distribuciji te će se stvoriti preduvjeti za noćno grijanje.

    Procijenjena vrijednost projekta iznosi 133.872.862,00 kn od čega su prihvatljivi troškovi 128.222.862,00  kn, a od kojih se 103.585.047,02 kn financira bespovratnim sredstvima iz EU fondova.