Zahtjevno ljeto za vatrogasce - suša, požari, nevrijeme

Ljeto je uvijek izazovno vrijeme za vatrogasce. Sezona je to požara na priobalju kojima svakodnevno svjedočimo i tada je potrebna pomoć tamošnjim vatrogascima. Kad se poklopi i duži period bez obilnije kiše, opasnost od požara na otvorenom postoji i u kontinentalnom dijelu. Zbog suše nedostaje i pitke vode, pojačava se promet i više je prometnih nesreća, a sve je to dio redovnih, ali i izvanrednih poslova kojima se bave vatrogasci. Teme su to o kojima smo razgovarali sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom Goranom Frankovićem i zapovjednikom Javne vatrogasne postrojbe grada Karlovca Miroslavom Radom.

Koliko redovnih dislokacija ima Vatrogasna zajednica Karlovačke županije tijekom ovog ljeta?

FRANKOVIĆ: Ovog ljeta imamo tri redovne dislokacije. Dvije su vezane uz protupožarnu zaštitu, za provođenje protupožarnih mjera, a treća dislokacija je vezana za popunu Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 u Divuljama.

Osim spomenutih Divulja, kamo će još vatrogasci iz naše županije biti upućeni na dislokacije i o kolikom je broju riječ?

FRANKOVIĆ: S obzirom da smo morali uskladiti broj ljudi s javnim vatrogasnim postrojbama i s njihovim redovitim obavljanjem poslova, onda smo ove godine uredili smjene dislokacija u trajanju od 10 dana. To su Kornati i NP Plitvička jezera. U svakoj smjeni ide po tri vatrogasca, s time da je na Plitvicama još i vatrogasno vozilo, a na Kornatima imamo vatrogasno plovilo.

Na dislokacije su upućeni djelatnici javnih postrojbi ili i članovi dobrovoljnih društava?

FRANKOVIĆ: Kornate pokrivaju pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja naše Vatrogasne zajednice, a Plitvička jezera pokriva isključivo Javna vatrogasna postrojba grada Karlovca. S obzirom da imamo i situaciju na području Rakovice vezano uz prijevoz pitke vode i ustrojavanje vatrogasne službe u NP Plitvička jezera.

Spremne su vatrogasne snage i za izvanredne dislokacije, kao što je bilo i sredinom srpnja zbog požara u Šibensko-kninskoj županiji?

FRANKOVIĆ: Tamo smo slali 38 vatrogasaca i 12 vozila. Imamo u pripravnosti 31 profesionalnog vatrogasca i 111 dobrovoljnih vatrogasaca. Naime, definirali smo plan angažiranja koji je dostavljen glavnog vatrogasnom zapovjedniku u svibnju i tog se plana pokušavamo pridržavati. Sve izvan tih okvira nam stvara probleme oko angažmana ljudi, sigurno znamo koji će to biti ljudi iz javnih postrojbi, obje naše postrojbe, Karlovac i Ogulin imaju oko 70-ak operativnih vatrogasaca, koje možemo angažirati. No, što se tiče dobrovoljnih vatrogasaca definirali smo ih 111 tako da iz tog bazena možemo izvući obično 20 do 25 vatrogasaca. Ti ljudi moraju, nažalost, u takvoj situaciji uzimati i slobodne dane i rijetki su poslodavci koji su to spremni osigurati za ove aktivnosti, a što bi bilo sukladno zakonu.

Vratimo se na veliki požar kod Zatona kamo ste upućeni 13. srpnja navečer i vratili ste se 15. srpnja. Došli ste na požarište tijekom noći.

FRANKOVIĆ: Obično je takav interventni angažman planiran od tri do pet dana. Od ove godine mi smo stavljeni u prvu skupinu pripravnosti, što se tiče kontinentalnih županija koje šalju ispomoć na priobalje. Primarno se angažiraju susjedne priobalne županije i ta pomoć stiže u roku sat ili dva, a naš je zadatak da u roku pet sati angažiramo određeni modul od 30-ak ljudi. Dakle mi to zovemo Modul 30 što je razina jednog vatrogasnog voda što uključuje i desetak vozila, ovisno o požaru i zahtjevima glavnog vatrogasnog zapovjednika.

Za ovaj požar, obaviješteni smo da smo u pripravnosti oko 19 sati, a 21 sat je došla i službena zapovijed o pokretanju Modula 30. Tako da smo se u tih par sati ekipirali posložili opremu i krenuli. To je nekakav normalan tijek našeg angažmana. Dakle, unutar osam sati možemo sve ležerno pripremati.

Prema dosadašnjim iskustvima na požarima ovakvih razmjera, je li požar kod Zatona bio teži ili nešto s čime ste se već susretali?

FRANKOVIĆ: Požar u noćnim satima naravno uvijek izgleda drugačije, nego danju. Noću ta svjetlost daje efekt povećanog intenziteta požara. Bez obzira na noćne uvjete dolaskom na lokaciju utvrdili smo da je požar u razbuktaloj fazi i da je još uvijek vjetar bio vrlo intenzivan i da se požar nekontrolirano širi na velikom području. Dva velika kraka su bila vidljiva, jedan prema Vodicama, a drugi prema naselju Gaćeleze i brdu Okit.

Imali smo jasan zadatak da preuzmemo dio požara koji se širio prema brdu Okit, osiguramo teren posebno prometnicu i objekte koji se nalaze uz prometnicu da požar tijekom noći ne bi prešao cestu do dolaska kanadera. Usporedio bih razmjere ovog požara s onim koji već danima pratimo u Sloveniji, a gorjelo je tisuću do dvije hektara, a kod Zatona je u jednom trenutku gorjelo 3.000 hektara, s tim da se sve događalo u roku 14 do 16 sati. U Sloveniji gori danima pa je jasno koja je to bila brzina širenja požara kod nas. To je bio iznenađujuće i za domaće vatrogasce i njihove zapovjednike, a i mi smo bili iznenađeni veličinom te izgorene površine i frontama koje su protezale. Do jutarnjih sati dok nismo digli dron i dok nismo vidjeli s naših lokacija gdje smo imali izvide, nismo mogli pojmiti pravu veličinu.

Nas je najviše brinuo vjetar koji je ipak tijekom noći jenjavao tako da smo u ranim jutarnjim satima, a prije šest sati su došli kanaderi pa smo nastavili gasiti te linije, a kanader bez zemaljskih snaga nije učinkovit. Dakle, stiglo je značajno pojačanje, oko 350 vatrogasaca, opet uspoređujem slovenske snage, tamo ih je u jednom trenutku bilo tisuću do 1.200. To pokazuje koliko znače naše zračne snage i sistem koji je uigran. Nakon gašenja, sanirali smo teren za što je potrebno 24 pa do 48 sati.

Javna vatrogasna postrojba grada Karlovca osim rasporeda djelatnika na spomenute redovite i izvanredne dislokacije ima onaj redovni dio posla. Ljeto je zaista izazovno za vas.

RADE: Ovo ljeto je zaista zahtjevno. Pojačani angažman, mogu reći, krenuo je već od svibnja, jer smo imali obavezu prijevoza vode u općinu Rakovica. Isto tako gradski vodovod ima zahtjeve i svakodnevno pokušavamo nadomjestiti nedostatak u vodospremi u Draganiću, kao i na Kalvariji. Uz taj angažman imali smo i dosta intervencija na autocesti, imali smo dosta prometnih nesreća pa kad tu pribrojimo redovite dislokacije, a mi smo angažirani u NP Plitvička jezera i u kolovozu nas očekuje i dislokacija u Divuljama, popuna Vatrogasnog operativnog centra. I kao što je županijski zapovjednik rekao prvi smo na raspolaganju od kontinentalnih županija vezano za izvanredne dislokacije. Da zaključim ovo je zaista zahtjevno ljeto do sada i vjerojatno i u periodu koji je pred nama.

S obzirom na to, je li problem organizirati redoviti rad, ima li dovoljno ljudi?

RADE: Problem postoji s popunom ljudima. U ovom trenutku imamo dva bolovanja, koja bi mogla biti dugotrajnija. Pokrenuli smo postupak zapošljavanja još jednog vatrogasca, jer nam nedostaje po sistematizaciji. Moramo uzeti u obzir i povećanje COVID-a, brojke svakodnevno rastu u županiji i definitivno smo i tu izloženi. Kroz zadnjih mjesec dana smo imali jedan slučaj oboljelog, s blažim simptomima i srećom se bolest nije proširila u postrojbi. Tako da mislim da su pred nama izazovni mjeseci.

Imali li godišnjeg odmora za profesionalne vatrogasce?

RADE: Ima godišnjih odmora, ali minimalnih. U ovakvoj situaciji možemo si „priuštiti“ eventualno jednog vatrogasca u smjeni da koristi godišnji i to od nekih desetak dana. Vodimo računa da provedu dio ljeta sa svojim obiteljima. Naravno, godišnji nisu 100 posto garantirani i prilikom ove izvanredne dislokacije prekinuli smo godišnje i svi vatrogasci su se odazvali na čemu im ovom prilikom zahvaljujem. Bili su na raspolaganju i u samoj postrojbi i za izvanrednu dislokaciju na koju je bilo upućeno 13 vatrogasaca iz JVP.

Spomenimo da ste angažirani i oko primjerice punjenja vodom jezerca u Novom centru.

RADE: Taj problem i povremeno punjenje vodom samo je privremeno rješenje. Grad mora to na neki način riješiti, a kako? Smanjiti taj prostor i urediti ga, pronaći možda nekakav prirodni dovod vode. S gradskim službama smo došli do rješenja da kod ovakvih velikih suša punimo vodom. Vidio sam svakakvih komentara na društvenim mrežama. Moram reći da ne dolazi u obzir da bi se pumpala voda iz hidrantske mreže, voda kojom punimo jezerce, gdje smo uspjeli dignuti razinu za nekih 20 centimetara, je iz prirodnog izvora, odnosno iz bunara u vojarni Luščić. Znači voda je besplatna. Sproveli smo cijevi kroz kanalizacijsku mrežu da ne bi ometali promet. Ponavljam, to je privremeno i u budućnosti se mora pronaći neko trajnije rješenje.

Kažeš da punjenje jezerca ne izaziva dodatne troškove jer je voda iz bunara, ali koliki su troškovi za prijevoze pitke vode?

RADE: Troškovi su veliki jer je cijena goriva stvarno visoka. Ne znamo niti što nas očekuje što se tiče cijene energenata. To nam je definitivno podiglo rashodovnu stranu. Privatnim osobama prijevoz vode naplaćujemo po cjeniku koji imamo. S karlovačkim Vodovodom imamo sporazum da namire troškove vezane za prijevoz vode za područje grada i Draganića. U Rakovici smo vozili vodu na teret Karlovačke županije pa se na taj način refundiraju troškovi, jer JVP i Grad Karlovac, čija smo mi ustanova, ne može snositi sve te troškove.

Ljeto je i vrijeme kad ima više intervencija u prometu. Spomenut ću i nedavni požar automobila na autocesti što je opet otvorilo pitanje hitnog koridora. Upravo je slična intervencija i snimka prije tri godine pokrenula promociju pod nazivom „Koridor koji život znači“. No, ovaj je posljednji slučaj pokazao da bez policijskog presretača, koji je pomogao, vozači na koridor zaborave.

FRANKOVIĆ: Istina je da je ta akcija bila posljedica niza neugodnih situacija i imala je tada efekta jer je pokrenuta na državnoj razini, to su bili plakati, leci… I naš bi prijedlog bio da se na autocestama uz karte koje se dijele turistima i upozorenja o (ne)paljenju vatre da se upozori i na hitni koridor. To je jednostavna priča. Ako možemo utjecati kroz medije mi ćemo onda apelirati da se to poštuje. Koliko mi je poznato na razini Hrvatske vatrogasne zajednice napravljen je spot kojim se upozorava na protupožarne mjere. Mislim da bi bio dobro da se napravi nešto i oko hitnog koridora i da se stvori senzibilitet prema žurnim službama.

RADE: Do sada je bila praska da se na takve intervencije dolazi po zaustavnoj traci. To nije uvijek bilo učinkovito jer smo nailazili na zastoje i nije bilo mogućnosti prolaza. Hitni koridor je svakako bolje rješenje i to je praksa u zapadnim zemljama. Dakle da se koridor otvara između vozne i preticajne trake. Kao i kod svake promjene potrebno je vremena da je ljudi prihvate. Vidljivo je i iz snimke da iako je ispred bio policijsko vozilo iz kojeg su davane upute, vozači to još uvijek nisu uvažavali. Treba međutim znati da pomoć zbog toga stiže kasnije, a svaka sekunda i minuta je bitna ako su ugroženi ljudski životi. Dakle, apeliram na vozače da ukoliko primijete vozila žurnih službi, ne samo vatrogasna, nego i vozila policije i hitne, da im što prije oslobode prolaz.

Ovakva dugotrajna sušna razdoblja znala su stvoriti probleme što se tiče požara i na ovima našim prostorima. Kakva su vaša predviđanja do kraja ovog ljeta?

RADE: Naravno da može biti problema. Sjetimo samo velikog požara zbog kojeg je morala biti zatvorena državna cesta D1 od Turnja do Tušilovića, koji je zaprijetio i benzinskoj pumpi. To je požar koji smo imali u kolovozu i također je bila velika suša, tako da je moguće da se takve situacije dogode. Osobito ako se tu još poklopi i vjetar.

Hoće li se zbog toga izdavati dodatna upozorenja građanima županije, iako je uobičajena sezona požara ovdje u proljeće? Pojačavati motrenje i slično?

FRANKOVIĆ: Ova godina je vrlo slična 2012. godini, kad smo imali takve situacije. Ponavljanje upozorenja građanima je jako dobro, ali žalosno je ako će ljudi učiti na svojim greškama i ako u toj situaciji bude ozlijeđenih ili čak i smrtno stradalih ili ako strada imovina. Mi pozivamo građane da se poštuju mjere za paljenje vatre na otvorenom prostoru, ali uz pomoć naših sustava jer koristimo video nadzor, dronove, vrlo brzo se može utvrditi i počinitelj pa se nadam da će reagirati i policija. Dakle, vrlo je vjerojatno da će nam se takve situacije dogoditi i za kolovoz su prognoze da će biti dosta sušan. Brine nas da ovakve vrućine prate grmljavinska nevremena. Tako da moramo očekivati i probleme s velikim oborinama i vjetrom. Sve smo to vidjeli 2012. godine.

I zadnji se odgovor pokazao "proročanskom", jer tri dana nakon ovog razgovora Karlovac i druge dijelove županije pogodilo je olujno nevrijeme.

Foto: Dinko Neskusil