Okrugli stol: "Svi smo se u Domovinskom ratu naučili nečemu što nikada nismo ni sanjali da ćemo morati raditi"

VIŠE IZ RUBRIKE

    U Muzeju Domovinskog rata Karlovac - Turanj danas se održao okrugli stol pod nazivom „Medicinsko osoblje u Domovinskom ratu - ratna bolnica u Topuskom 1991.“

    General dr. Kornelije Brkić ispred Ministarstva hrvatskih branitelja ukazao je na veliki značaj saniteta Hrvatske vojske i medicinskog osoblja u Domovinskom ratu.

    -Sanitet je dio vojske koji daje potporu vojsci, njihovoj psihi, njihovom razmišljanju da ako se nešto bude događalo i ako budu teža ranjavanja da će biti spašeni, odnosno da će biti vraćeni na bojišnicu ukoliko ranjavanja budu lakša, istaknuo je između ostalog Brkić.

    Ljerka Pavković, predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara, tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata kazala je kako sve ratne bolnice imaju izuzetno značenje u stvaranju Republike Hrvatske zato što su medicinske sestre zbrinule sve hrvatske branitelje, civile i sve kojima je pomoć bila potrebna.

    -Ima jako puno ratnih bolnica u Hrvatskoj o kojima se ništa niti ne zna. Cilj naše udruge je baš pisati o ratnim bolnicama i saznati kako je bilo našim kolegicama i kolegama liječnicima na terenu zbrinjavati ranjenike. Konkretno sjećam se baš u Topuskom kako su došli, sve uredili, posložili lijekove kako bi brinuli o ranjenicima... Međutim istu noć došlo je do napada i sve što su posložili bilo je razbacano razbacano, a hrpa toga uništena…a da ne govorimo onda kako je bilo snaći se u situaciji kada su počeli stizati branitelji, ranjenici, civili... Najveću ulogu odigrala je naša profesionalnost i znanje, nije nam bilo lako u toj situaciji zato što je bila izvanredna. O kriznim stanjima se prije Domovinskog rata nije puno učilo, kada bi bio potres, poplava tu bi stjecali znanja, međutim susrest se s ranama, gubitkom ekstremiteta, djelovanje u uvjetima kada nema ni svjetla, kada trebate ranjenika odvesti u ratnu bolnicu, to su bile situacije kojih se i nakon 30 godina sjećamo i željeli bismo sada kroz Udrugu prenijeti našim mladim kolegicama ta iskustva zato što su rat i druga krizna stanja situacije kada se ne možemo baš tako snaći i o tome trebamo učiti. Mislim da smo se u Domovinskom ratu sve medicinske sestre, tehničari, liječnici i drugi radnici, naučili nečemu što nikada nismo ni sanjali da ćemo morati raditi, istaknula je između ostalog Pavković.

    Đurđica Brajdić, voditeljica operacijskih sestara u Općoj bolnici Karlovac i predsjednica Društva medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata izjavila je kako je kao mlada medicinska sestra tada i radila u operacijskoj sali i sudjelovala u osnivanju prve ratne bolnice i kao dio kirurške ekipe išla na teren.

    -Kada je počeo rat imala sam 27 godina i krenula sam na teren ne poznajući nikakve ratne tehnike i sve što smo tamo morali napraviti, sve intervencije učili smo na terenu. Ratna kirurgija se ne može naučiti. Iako se osjećao miris rata u zraku, nitko od nas se nije mogao pripremiti za rat, sve što smo radili sve je bilo spontano kako bi pomogli našim braniteljima. Kada smo mi stigli u Topusko, u potpuno okruženje, branitelji su se zaista osjećali sigurnije jer su vidjeli da su među njima ljudi koji će im moći pomoći, koji će im biti prijatelji i koji ih neće napustiti. Tako je i bilo, s njima smo ostali do zadnjeg dana, sve do povlačenja iz Topuskog,  prisjetila se između ostalog Brajdić.

    Voditelj programa, kustos Juraj Horvatin također je istaknuo značajan doprinos medicinskog osoblja u Domovinskom.

    -Postoji potreba i dužnost da se o ovome aspektu obrane Republike Hrvatske više govori, piše, istražuje i da se čuju svjedočanstva aktivnih sudionika. Mnogi liječnici, medicinske sestre i tehničari radili su tijekom Domovinskog rata profesionalno i požrtvovno u nemogućim uvjetima, pod granatiranjem, u podrumima i hodnicima, danonoćno skrbeći za ranjene i bolesne. Medicinski djelatnici na prvim crtama bojišnice riskirali su živote i dijelili sudbinu s hrvatskim ratnicima.

    Tema ovog okruglog stola je ratna bolnica u Topuskom, prva ratna bolnica u Republici Hrvatskoj koja je sa svojim radom započela 1. 8. 1991. godine u opkoljenom Topuskom koje je trpjelo napade brojčano i tehnički daleko nadmoćnijih srpskih snaga. U radu bolnice u Topuskom sudjelovali su medicinski djelatnici Medicinskog centra Karlovac.

    Ovaj okrugli stol održavamo na 31. obljetnicu početka rada ratne bolnice u Topuskom, prve ratne bolnice u Hrvatskoj u Domovinskom ratu zahvaljujući kojoj se počeo razvijati vojni sanitet Republike Hrvatske, poručio je Horvatin.

    Sudionici okruglog stola bili su  aktivni su sudionici ratnih događaja, djelovanja saniteta u Domovinskom ratu i rada ratne bolnice u Topuskom 1991. godine i to general dr. Kornelije Brkić, prof. Ivan Medved, dr. Bruno Škurla, dr. Josip Žunić, Miroslav Abramović, Đurđica Brajdić, Franjo Družak i Hrvoje Dugi.

    Uoči Okruglog stola svim sudionicima i brojnim okupljenima prigodnim riječima obratile su se ravnateljica Gradskog muzeja Karlovac, Hrvojka Božić, zamjenica županice Vesna Hajsan Dolinar i zamjenica gradonačelnika Ivana Fočić.

    Okrugli stol financiran je sredstvima Muzeja grada Karlovca.