Nacionalni je dan nepušenja; Hrvatska još uvijek među zemljama s najviše mladih koji puše

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, duhan je jedna od najvećih prijetnji zdravlju s kojom se svijet ikada suočio. Duhan je odgovoran za smrt više od 7 milijuna ljudi godišnje. Više od 6 milijuna tih smrtnih slučajeva posljedica je izravne uporabe duhana, dok je oko 890.000 posljedica izloženost dimu.

Uz Svjetski dan nepušenja koji se obilježava 31. svibnja, u Hrvatskoj se od 2003. godine obilježava i Hrvatski dan nepušenja - Dan bez duhanskog dima. Obilježava se prvog dana korizme jer je to specifično razdoblje u godini kada većina ljudi razmišlja o tome da se odrekne nečega u čemu uživa tijekom godine. Ovo je poticanje pušača na prestanak pušenja. Kao i modelom koji se provodi u drugim zemljama, obilježavanje Dana bez duhanskog dima nastoji potaknuti pušače da ne zapale cigaretu 24 sata kako bi vidjeli da to nije nemoguće i da nastave s apstinencijom. Prilika je to pušačima da razmisle o svojoj ovisnosti o cigaretama, nepušačima da im pomogne da se ostave cigareta u korizmi i da nakon toga zauvijek ostanu nepušači. Za više izvora o prestanku pušenja možete posjetiti web mjesto poput https://heysnus.com/hr.

Pušenje veliki problem u životima mladih osoba

Kod pušenja mladih presudnu ulogu imaju vršnjaci kao i odrasle osobe u najbližemu okruženju u kojemu mladi pušači odrastaju. Prema najnovijem Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih provedenom 2018. g, na pitanje jesu li pušili duhan barem jednom u zadnjih 30 dana, potvrdno je odgovorilo 2% dječaka i 1% djevojčica u dobi od 11 godina, 6% dječaka i 7% djevojčica u dobi od 13 godina te 27% dječaka i 24% djevojčica u dobi od 15 godina.

Izvor: Health Behaviour in School-aged Children; HBSC, podaci za Hrvatsku

Podatci govore da su razlike između spola malene u dobi od 11 i 13 godina, dječaci puše malo više u dobi od 11 godina, a djevojčice u dobi od 13 godina. Razlika je uočljivija u dobi od 15 godina kada dječaci ponovno puše više od djevojčica. Učestalost pušenja raste s dobi kod oba spola. Postoji visoki skok u postotcima na prijelazu između 13 godina i 15 godina.

Izvor: Health Behaviour in School-aged Children; HBSC, podaci za Hrvatsku

Uspoređujući rezultate anketa provedenih 2010., 2014. i 2018., uočljivi su pozitivni trendovi jer se učestalost pušenja smanjuje. Hrvatska je 2014. godine bila visoko između 45 zemalja uključenih u ovo istraživanje po pušenju mladih, posebno u dobi od 15 godina. Te 2014. godine trend smanjenja pušenja među mladima zabilježen je u više zemalja. Trend smanjenja pušenja kod mladih u drugih zemljama posljedica je efikasne implementacije brojnih regulatornih mjera koje zabranjuju prodaju duhana maloljetnicima, povećanje cijene duhanskih proizvoda, te osiguravaju okruženje bez duhanskog dima. Kada za godinu dana budu na raspolaganju međunarodni podaci, pitanje je hoće li ovo smanjene u pušenju koje je zabilježeno u Hrvatskoj od 2014. do 2018. godine biti dovoljno da više ne budemo među zemljama s najviše mladih koji puše. (HZZO)