Kršćani diljem svijeta danas slave Uskrs, najstariji i najveći kršćanski blagdan kojim se obilježava nedjelja Gospodinova uskrsnuća te njegova pobjeda nad smrću i grijehom.
Katolici danas slave Uskrs, najveći kršćanski blagdan
VIŠE IZ RUBRIKE
Uskrs vjernici diljem Hrvatske slave svečanim liturgijama u crkvama koje su se tijekom korizmenog 40-dnevlja pripremale za svetkovanje vazmenog otajstva. Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem – uzeti, odnosno označava da se nakon dugog vremena posta opet može uzeti meso.
Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme. U današnje vrijeme on se slavi na prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca, uštapa. Skrušene molitve, procesije, obredne vatre, jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa, samo su dio pučkih uskrsnih običaja, ali svima je zajedničko obiteljsko okupljanje.
Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na misu gdje je svećenik blagoslivlja, a zatim vjernici odlaze kući na uskrsni objed i slavlje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh te slastice. Tradicijska uskrsna jela su pinca sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Djeca se za Uskrs igraju igrama u koje su uključene pisanice poput tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće.