Novi europski Bauhaus: Karlovac planom uređenja Luščića napravio kvantni skok u prostornom planiranju

Karlovac je domaćin tribine o zeleno integriranom planiranju koju je organizirala Nacionalna platforma za Novi europski Bauhaus. Naime, kako je prije početka tribine istaknula ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u ovu inicijativu uključeni su različiti resori, a za koordinatora je određena Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA).

-Od kad je inicijativa pokrenuta od Europske komisije, različiti resori, Ministarstvo kulture i medija, ali i ministarstva gospodarstva, europskih fondova, znanosti, graditeljstva i prostornog planiranja, svi smo uključeni u pripreme i rad na ovoj platformi s nizom partnera. Tu ističem Regeu koju smo imenovali nacionalnom kontaktnom točkom, ali i različite strukovne udruge kako bismo zapravo principe europskog Bauhausa približili stručnoj pa onda i široj javnosti. Na raspolaganju će biti brojni fondovi i programi EU koji će financirati projekte koji se naslanjaju na održivi razvoj, digitalno-zelenu tranziciju i tu se zapravo koncept Novog europskog Bauhausa pojavljuje kao jedna nova razvojna paradigma koja bi trebala objediniti i različite struke u nišama razvoja budućeg planiranja, ali i uopće u širem smislu pristupa građenju, razvoju naših gradova i tako dalje, napomenula je ministrica.

U ulozi domaćina, odnosno nacionalnog koordinatora okupljene je pozdravio ravnatelj Regee Julije Domac. Ukratko je govorio o Novom europskom Bauhausu.

-Skup smo posvetili prostornom planiranju koje je ključna točka i korak u primjeni načela Novog europskog Bauhausa, načela koja krasno opisuju tri riječi: lijepo- održivo-zajedno. Možemo se zapitati u trenutku divljanja i rasta cijena energenata, jednog ružnog, strašnog rata na istoku Europe, zašto pričamo Bauhausu? Čini se kao tema za neka sretnija vremena ili tema za neke „odlikaše“, bogatije zemlje članice EU. Upravo suprotno, ovo je tema za danas, tema za Hrvatsku, ne samo za grad Karlovac nego za sve hrvatske gradove. Ovo je tema s kojom ćemo danas pokazati kako jedan hrvatski grad – Karlovac, planiranjem zone Luščić promišlja svoj budući razvoj koji temelji na čistim izvorima energije i koji će svojim građanima pružiti dostupnu, cjenovno prihvatljivu i okolišno zdravstveno čistu energiju.

Projekt urbanističkog uređenja Luščića, istaknuo je Domac, je „projekt kakvog nema odavde do Beča“. Nagrađeni projekt mladih arhitekata po njemu je „kvantni skok“ naprijed u prostornom planiranju.

-Priča koja se u Luščiću događa je jedan kvanti skok naprijed i okrećemo se prema budućnosti koja mora biti održiva, zelena, inače je nećemo imati.  Morat ćemo kretati tim kvantnim skokovima unaprijed inače nećemo imati vremena napravit ono što moramo da zadržimo život kakav želimo na ovoj planeti. Mi u EU, koji nemamo dovoljno vlastitih izvora energije, a koji smo navikli na jedan standard i jednu razinu života koja uključuje i slobodu pojedinca i demokraciju želimo to i zadržati. Zato je sjajan primjer ovdje u Karlovcu i zato ova tribina u dobar trenutak dolazi i zato Novi europski Bauhaus ne samo kao novo lijepo, nego i novo održivo i novo pozitivno u najboljem smislu te riječi, zaključio je Julije Domac.

Nadovezujući se na Domca o tome je li vrijeme za temu o novim promišljanjima u prostornom planiranju Damir Mandić je napomenuo da su često odluke koje politika donosi vezane na izbore, a ponekad se tu izgubi ona dugotrajnija dodana vrijednost.

- Danas kad komentiramo širu sliku i kad krenemo pričati o digitalnom i zelenom, nemojte me krivo shvatiti, ali na tome se izbori ne dobivaju. Danas! Za pet godina mislim da će to biti ključna tema.

Budući da je jedna od glavnih tema skupa bio projekt urbanističkog uređenja Luščića, Mandić je istaknuo kako je pri tom glavnu riječ imala struka.

-Ljudi koji su to radili, oni vole svoj grad. Znali smo da će nam trebati puno vremena, ali odlučili smo idemo raditi nešto što će u konačnici biti dobro, za građane prihvatljivo, a da nužno nije vezano uz izbore. Čini mi se da smo u tom dijelu uspjeli, kazao je gradonačelnik i dodao:

-Ovdje se ispostavilo da sam taj projekt Fantastične šume u sebi vuče više neke arhitektonske elemente. U samom tijeku se pojavio ovaj element održivog, lijepog, zelenog, a mi smo na razini Grada Karlovca otišli i korak dalje. Zajedno s Regeom smo u postupku izrade novog GUP-a koji će u sebi imati jednu stručnu podlogu za održivost, kolokvijalno rečeno, zeleno. Treći dio koji je vezan za energiju je dio koji mi u Gradu Karlovcu potiho radimo, ali bitno je da se vide rezultati. To je ovaj dio koji vezan uz geotermalne izvore. Naš cilj je da se naši građani griju na toplu vodu iz zemlje i da naša toplana koristi prije svega geotermalne izvore za proizvodnju toplinske energije.

Spomenuo da ova tema nije bila toliko aktualna prije četiri godine kad je projekt pokrenut, ali sada to itekako jest.

-Mi smo prije četiri godine pričali da će energija biti skupa i zanimljivo da ta priča geoterme, koliko god ta investicija bila zahtjevna financijski, nije našla svoje mjesto u nekakvim državnim politikama, ali sad će naći. Tu se moramo vratiti na onu priču struke i politike i moramo svi u Hrvatskoj koristiti ove blagodati koje nam jer Bog dao. Jasno da su to velika ulaganja, ali što se tiče Grada Karlovca i tu možemo biti primjer dobre prakse jer ne znamo što nas čeka i mi smo bez neke podrške krenuli tim putem. Nadam se da ćemo uspjeti i da će ovaj urbanistički plan uređenja Luščića, sve građevine koje budu tamo da će se grijati na toplu vodu iz zemlje.

Županica Martina Furdek Hajdin je rekla da županijska uprava u Novom europskom Bauhausu vidi veliku priliku.

-Nismo prostor koji je na neki način kontaminiran neplanskom, divljom gradnjom. Uistinu imamo zdrav i očuvan opkoliš, za sada su i cijene nekretnina u odnosu na neka druga područja u Hrvatskoj prilično priuštive da ne kažem jeftine. Upravo zato ovo je prilika da ostvarimo jednu visoku kvalitetu života i rada u našoj županiji. Ovdje ljudi mogu naći preduvjete za život, za rad, ali i naravno i za slobodno vrijeme, koje nije opterećeno niti prometnim zagušenjima niti svjetlosnim onečišćenjima. Dakle uistinu imamo sve preduvjete da implementiramo ono što novi Bauhaus zagovara, a to je jedan visoko standard života, održivo gospodarstvo i na nama, na javnoj upravi je da osiguramo infrastrukturu koja će to omogućiti. Ne živi se od ljepote i čiste prirode. Moramo stvoriti preduvjete za život za svu infrastrukturu koja danas suvremenom čovjeku treba, rekla je Furdek Hajdin.